ARHIVSKI VJESNIK 37. (ZAGREB, 1994.)

Strana - 37

B. Zakošek, Razvoj zaštite arhivske građe ... Arh. vjesn., god. 37 (1994) str. 25-48 budu uređeni odnosi u svezi s razdiobom arhivskog materijala. Načelno, to je riješeno tzv. Neptunskim sporazumima potpisanima 10. VII. 1925. godine. O daljnjem tijeku priprema za otvaranje riječkog državnog arhiva još uvijek postoji niz nejasnoća. Razlog tomu je, sjedne strane, što nismo pronašli sve normativne akte na koje se pozivaju upletena nadleštva, a koji su očito uređivali predmetnu problematiku, a s druge strane, što su sami događaji ponekad pretjecali svoju formalnu zakonsku osnovu. Još prije potpisivanja Neptunskih sporazuma, krajem lipnja 1925. godine, nadležno Ministarstvo unutrašnjih poslova ovlastilo je ravnatelja tršćanskog Državnog arhiva da se uputi u Rijeku, kako bi potakao odabir prostorija pogodnih za smještaj arhiva. Mjesec dana kasnije, njegovo se izvješće o zadanoj temi našlo na stolu resornog ministra. Od tri pogodne zgrade, Palače iseljenika (današnji Metalografički kombinat u Industrijskoj ulici), Tehničkog instituta na trgu Cambieri (današnji Pomorski fakultet), Perroni se zalaže za odabir treće, vile Margherite u kojoj je neposredno ranije bilo smješteno Izaslanstvo Kraljevine Italije. Pored riječi pohvale za potonju zgradu i perivoj u kojemu se ista nalazila, ističe već tada da su suterenske prostorije zgrade nedopustivo vlažne te da bi taj nedostatak svakako valjalo otkloniti. Kao što je poznato, u vili Margherita je doista i uređeno prvo i do sada jedino sjedište riječkog arhiva.

63 Konačna pogodba o korištenju zgrade, stipulirana je 31. kolovoza 1927. godine temeljem Odluke Povjerenika za općinu Rijeka od 16. X. 1926. br. 308, prihvaćene od strane Odbora Kvarnerske provincije (Giunta provinciale) na sjednici od 19. studenog 1926. godine. Tako je Općina nekoliko prostorija u zgradi dala besplatno na korištenje Ministarstvu unutrašnjih poslova za potrebe državnog arhiva, dok su u ostalom dijelu zgrade bili smješteni Gradski muzej (Museo civico) i Gradska biblioteka (Biblioteca civica).

64 Državni arhiv u Rijeci započeo je s uredovanjem još prije donošenja gornjih akata. Prvi spis je protokoliran s 1. rujna 1926. godine. Djelatnost Arhiva bila je u posebnome uređena spomenutim Pravilnikom za državne arhive iz 1911. godine te nizom normi koje su tijekom vremena mijenjale ili nadopunjavale taj temeljni akt, sve do donošenja Novog pravilnika za arhive Kraljevstva 1939. godine.

65 Organ nadređen Arhivu bilo je Opće ravnateljstvo građanske uprave državnih arhiva (Direzione Generale Amministrazione Civile Archivi di Stato), koje je djelovalo u sklopu Ministarstva unutrašnjih poslova. U područnom smislu, Arhiv je bio nadležan za teritorij Kvarnerske provincije, a od 1941. godine i za područje što ga je Isto, kabinetski spis br. 2791/1925. Ipak, dva puta je do 1948. godine sjedište Arhiva bilo ugroženo od presezanja drugih kulturnih ustanova. Najprije je 1934. godine u vilu Margherita namjeravala useliti Galerija moderne umjetnosti, a potom je 1945. godine, ubrzo po svršetku II. svjetskog rata, prijetilo oduzimanje arhivskih prostorija za potrebe slikarske škole. Arhivski fondovi Riječka prefektura, fasc. 1-9 iz 1934. godine i Historijski arhiv Rijeka, opći spis br. 31/1945. Arhivski fond Općina Rijeka, opći spis br. 14917/1927. Nuovo ordinamento degli Archivi del Regno, Legge 22. XII. 1939. N. 2006. 37