ARHIVSKI VJESNIK 37. (ZAGREB, 1994.)

Strana - 19

I. Mustać, Osvrt na povijesni razvoj zaštite arhivske građe... Arh. vjesn., god. 37(1994) str. 19-23 Ivan Mustać Povijesni arhiv Dubrovnik Sv. Dominika 1 Dubrovnik OSVRT NA POVIJESNI RAZVOJ ZAŠTITE ARHIVSKE GRAĐE NA PODRUČJU DUBROVAČKE REPUBLIKE I GRADA DUBROVNIKA UDK 930.25(497.5 Dubrovnik)(091 ) Stručni članak Autor u članku na sažet i dokumentiran način osvjetljava razvoj brige za arhivsku građu na području Dubrovačke Republike i grada Dubrovnika od srednjega vijeka (XIII/XIV. st.), pa sve do pada Republike 1808. godine. Arhivska građa Dubrovačke Republike, mala po opsegu, ali veoma vrijedna po svojem sadržaju, sačuvana je u kontinuitetu kakav se rijetko sreće u svijetu. To i nije tako čudno ako imamo na umu stroge propise o čuvanju, sankcije predviđene za kršenje tih propisa i nadasve odgovoran odnos prema pisanoj riječi na ovim prostorima. Osim sustavnog čuvanja arhivske građe, Dubrovačka Republika vrlo je rano uvela i posebnu službu za uvezivanje i restauriranje starih dokumenata i arhivskih knjiga. Imenovani su i posebni službenici zaduženi za brigu o notarskim i kancelarijskim registrima, uređene su prostorije za smještaj arhivske građe te onemogućeno njezino iznošenje iz tih prostorija.. Dubrovačka vlada pobrinula se i za prepisivanje teže oštećenih registara. Sve te mjere omogućile su spomenutu cjelovitost sačuvane arhivske građe Dubrovačke Republike u količini od 650 dužnih metara. U tisućljetnoj tradiciji čuvanja i zaštite pisane riječi u Hrvatskoj, posebno mjesto zauzimaju primorske komune. U njima se u 13. st. javlja sustavna briga za spise kojima se uređuje organizacija gradske uprave i sudstva te donose propisi o notarijatu. Osobita se briga posvećuje čuvanju općinskih povlastica koje se odlažu u najsigurnija i najčasnija mjesta kao što su posebne škrinje (capsella, cassa communis) ili se čuvaju među moćima 19