ARHIVSKI VJESNIK 37. (ZAGREB, 1994.)

Strana - 123

S. Ćosić, Prinos poznavanju tajništva i arhiva Dubrovačke Republike, Arh. vjesn., god. 37 (1994) str. 123-145 Stjepan Ćosić Povijesni arhiv Dubrovnik Sv. Dominika 1 Dubrovnik PRINOS POZNAVANJU TAJNIŠTVA I ARHIVA DUBROVAČKE REPUBLIKE UDK 930.25(497.5 Dubrovnik) (091) Izvorni znanstveni članak 35.075(497.5 Dubrovnik) (091) Autor istražuje postanak i razvoj arhiva središnjih institucija Dubrovačke Republike počevši od 15. stoljeća pa do pada Republike, s osobitim naglaskom na značaju Tajništva, kao ustanove koja je stvarala i čuvala dokumente i oko koje se formirao arhiv. U članku se analizom izvorne građe, u prvom redu uredbi vijeća Republike, obrađuje razvitak upravnih tijela Republike, ponaosob Tajništva, i učinak koji su pojedine promjene u ustroju i nadležnostima tih ustanova imale na strukturu spisa koji su nastajali i mjere koje su se primjenjivale radi sređivanja i čuvanja spisa. Posebno se prikazuju prvi inventari arhivske građe nastali kao rezultat povećanog zanimanja za zaštitu i istraživanje povijesnih izvora: topografski inventar spisa pohranjenih u Tajništvu iz 1783. godine i inventar notarskih spisa koji je 1808. godine sačinilo francusko povjerenstvo. Postupni nastanak srednjovjekovne arhivske građe u Dubrovniku u uskoj je vezi s radom notarske i kancelarijske službe koja je kao najvažniji tvorac te građe sustavno djelovala od 13. st. Srazmjerno razvoju državnih, administrativnih i gospodarskih djelatnosti, a osobito pomorstva, trgovine i diplomacije, u dubrovačkim pismohranama se tijekom vremena povećavao broj dokumenata i arhivske građe različitog karaktera.

1 Sačuvana notarska građa datira od 1278. O začecima administrativne i arhivske djelatnosti u Dubrov123