ARHIVSKI VJESNIK 36. (ZAGREB, 1993.)

Strana - 91

J. Kolanović, Hrvatsko običajno pravo...- Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 85-98 Izraz "consuetudo districtus" odnosi se na čitavo područje komune i najredovitije se upotrebljava zajedno s imenom dotičnog grada.

23 Ponekad se "consuetudo" uzima i za šira područja kao što je Dalmacija ili Slavonija,

24 ali i za čitavu "Kraljevinu Hrvatsku" kao i za "Kraljevstvo Hrvatske i Ugarske".

25 5. Osobitu pozornost zaslužuje pojam "consuetudo Croatorum", za koji se od vremena L. von Thalloczyja ustalio izraz "hrvatsko običajno pravo" kako ga u svojim radovima upotrebljavaju Barada i Antoljak.

26 Pojam "hrvatsko običajno pravo" (Croatiae consuetudines, uso di Croatia) prvi je unio u historiografiju Ivan Lucius.

27 Izrazu "consuetudines Croatorum" istoznačan je "more Patriae", vrlo čest osobito u ženidbenim ugovorima XIV. i XV. st. Budući da se u ispravama pojam "consuetudo Croatorum" suprotstavlja izrazu "consuetudo Hungaricalis", očito je riječ o dva pravna izvora što su ostala na snazi i nakon ulaska Hrvata u istu državnu zajednicu s Ugarskom. Oni su zadržali "svoje društveno uređenje i po njemu su dalje živjeli" pa možemo to "hrvatsko običajno pravo" smatrati "pražicima" prvobitnog gospodarsko-društvenog uređenja Hrvata, na što je izričito u svojim radovima upozorio M. Barada.

8 Stoga je sasvim i razumljivo da su se "consuetudines Croatorum" zadržale upravo na području jurisdikcije hrvatsko-dalmatinskog bana i karakteristika su gospodarsko-društvenog razvitka Hrvatske od Gvozda do mora. Pokušaji ugarsko-hrvatskih kraljeva da stvore jedinstveno zakonodavstvo tako da "legem Hungaricalem" uvedu u sve krajeve ugarske krune, medu ostalim su, prema M. Baradi izazvali i otpore hrvatskog plemstva jer je takvo jedinstveno zakonodavstvo zadiralo "u same osnove gospodarsko-društvenog života nemadžarskih naroda".

29 Upravo u toj težnji proširenja "ugarskog prava" i na područje Hrvatske možemo shvatiti i naredbu koju je kralj Ludovik dao banu Nikoh Zeechu 1361. da na Banskom stolu 23 Ovdje navodimo nekoliko primjera prema Diplomatarium Sibenicense: "consuetudines Sibenici" (DS 87, 195: 30.X.1412; 88, 201: 30.XII.1412); "consuetudines Scardone" (DS 33, 76: 12.11.1378). Slične nazive susrećemo i u objavljenim spisima zadarskih notara (SZN) "consuetudines ladre"; "consuetudines, statuta et reformationes Tragurii" (DS 77, 175: 9.X. 1403). 24 "Consuetudo Dalmacie" (SZN III, 6, 41); "Consuetudo Slavonica" (SZN III, 10). 25 "Consuetudo Regni" ili "consuetudo utriusque Regni", "Consuetudo Croatiae et Hungáriáé". Usp. T. Smičiklas, Codex Diplomaticus XIII, passim. 26 M. Barada, Starohrvatska seoska zajednica..., passim; S. Antoljak, Vransko običajno pravo..., 193. 27 U rukopisnoj građi Ivana Luciusa, uz prijepis teksta Novigradskog zbornika, sa strane je dopisan kratki regest na latinskom: "Croatiae consuetudines" (M. Barada, Starohrvatska seoska zajednica..., 150). 28 M. Barada, Starohrvatska seoska zajednica..., 156 i passim. 29 Isto, 156. 91