ARHIVSKI VJESNIK 36. (ZAGREB, 1993.)

Strana - 26

M. Rastić - D. Rubčić, Orijentacijska lista registraturne građe... Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 23-58 dakle, dvije osnovne jedinice: općinu i kotar. Uloga kotara zamišljena je prema tim propisima kao zajednica općina određenog područja te kao samostalna zajednica drugostepenog značaja. Kao početak djelovanja novog komunalnog uređenja smatra se 1. rujan 1955. godine, kada su stari narodni odbori općina trebali prestati s radom. Proces okrupnjavanja kotara i općina dovršen je donošenjem Zakona o područjima općina i kotara u NR Hrvatskoj (NN br. 39/1962). Tim je Zakonom Hrvatska podijeljena na osam kotara i grad Zagreb. Po tom Zakonu kotar sve više postaje mjesto gdje će općine ostvarivati i unapređivati svoje zajedničke interese. Druga funkcija kotara je u tome, što centralna vlast preko njih decentralizira svoje funkcije. Time i općine dobivaju veću samostalnost u odnosu na centralnu vlast. Iako je administrativno-teritorijalnom podjelom Hrvatske iz 1962. godine učinjen korak u pravcu osamostaljivanja općina, Ustavom SR Hrvatske (NN br. 15/1963) učinjen je kvalitativan pomak u uređenju komunalnog sustava. Općine/gradovi i kotarevi postaju društvene—političke zajednice, a funkciju vlasti obnašaju predstavnička tijela - skupštine. Sve je prisutnija tendencija da općine/grad budu što samostalnije, što će se odraziti u Ustavnom zakonu o promjeni Ustava SR Hrvatske (NN br. 13/1967). Njime se kotarevi ukidaju, pa od 1967. do 1974.g. općine funkcioniraju na način da između njih i centralne vlasti nema "posrednika". Donošenjem Ustava SR Hrvatske (NN br. 8/1974) predviđa se osnivanje zajednica općina sa statusom društvene—političkih zajednica, čije se područje definira društvenim dogovorom općina koje su u sastavu Zajednice. Ovakav način organiziranja zadržan je do 1986. godine, kada se Ustavnim Zakonom za provođenje Amandmana XI-XXV. na Ustav SR Hrvatske (NN br. 5/1986), zajednice općina ukidaju. Iz navedenog proizlazi da su se uloga i značenje općine i njenih organa u razdoblju za koje je izrađena Lista znatno izmijenili u odnosu na ranije razdoblje, a time i značenje (vrijednost) dokumentacije koja je nastajala u radu općinskih/gradskih organa uprave. U pregledu razvoja komunalnog sustava u Hrvatskoj za razdoblje od 1955. do 1986. godine, vidljiva je preobrazba općinskih/gradskih organa uprave iz administrativnih jedinica u organe vlasti, koji djeluju na temelju odluka svojih predstavničkih tijela na koje je centralna vlast, kroz proces decentralizacije prenijela niz ovlaštenja. U tom je procesu bitno porasla vrijednost dokumentacije koja nastaje u radu tako transformiranih organa lokalne uprave. Za razliku od dokumentacije nastale u radu općinskih/gradskih organa uprave u razdoblju 1944/45-1955.godine (koja preslikava odluke centralne, etatističke vlasti, ih predstavlja pojedinačne podatke sadržane u dokumentima centralne vlasti), dokumentacija nastala radom organa općinske/ gradske uprave u razdoblju 1958-1988. predstavlja temeljni izvor za povijest, kulturu i druge znanstvene potrebe određene općine, grada i regije. Ona je također od posebnog značenja za ostvarivanje interesa i prava građana. Ova građa sadrži najznačajnije političke i druge odluke (zapisnici zajedničkih sjednica skupštine općine/grada, zapisnici sjednica vijeća, zapisnici sjednica Izvršnog vijeća općine/grada, drugih kolegijalnih tijela i dr.) o svim 26