ARHIVSKI VJESNIK 36. (ZAGREB, 1993.)

Strana - 127

J. Ivičević, Javna uprava zdravstvom... Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 117-130 nistarstvu narodnoga zdravlja (sa sjedištima u Beogradu, u Zagrebu, u Sarajevu, u Ljubljani, u Splitu, u Novome Sadu, u Skoplju, u Nišu, u Cetinju i u Uzicu) te sanitetska odjeljenja pri oblastima i pri kotarevima (srezovima). Budući da su inspektorati, u strukturi organa zdravstvene uprave, instance između Ministarstva narodnoga zdravlja i Oblasnih sanitetskih odjeljenja, njihov teritorijalni djelokrug obuhvaća, u pravilu, više oblasti. Inspektorat je u Zagrebu obuhvaćao Zagrebačku, Osječku i PrimorskoKrajišku oblast, pa sjeverna Hrvatska - osim što je i nadalje područjem običajnoga (recipiranog) hrvatskog prava - ostaje i posebnom upravnom cjelinom. No stvarni je djelokrug zagrebačkoga Inspektorata - u usporedbi s djelokrugom Zdravstvenoga odsjeka u Zagrebu (kao organa Ministarstva narodnoga zdravlja) - u načelu sužen: naime, sve bolnice u Zagrebu, Osijeku, Čakovcu i Sušaku te Zavod za umobolne u Stenjevcu, zatim sve ustanove za ispitivanje i suzbijanje zaraznih bolesti, kao i sva kupališta - u neposrednome su djelokrugu Ministarstva narodnoga zdravlja, te je - glede uprave tim zdravstvenim ustanovama - Inspektorat (tek) savjetodavnim organom Ministarstva, a upravno-naredbodavnim samo pod uvjetom da ga Ministarstvo na to posebno ovlasti; sve pak ostale zdravstvene ustanove na području Inspektorata u neposrednome su djelokrugu ili oblasnih velikih župana, ili pak kotarskih (sreskih) poglavara. Na čelu je zdravstvenoga inspektorata inspektor; on je činovnik Ministarstva narodnoga zdravlja, pa poslove obavlja po uputama i pod nadzorom resornoga ministra, kojega je o svojemu radu dužan periodično izvještavati; dužnost mu je da nadzire stručnu djelatnost svih zdravstvenih ustanova te oblasnih i kotarskih zdravstvenih (sanitarnih) referenata na području inspektorata; u skladu s dodijeljenim mu ovlastima on, nadalje: postavlja zdravstveno osoblje, raspolaže budžetskim kreditima i odobrava nabavke. Iako u načelu u suženome stvarnom djelokrugu, Inspektorat Ministarstva narodnoga zdravlja u Zagrebu - što je otpočeo djelovati 1. IV. 1924. godine - u strukturi organa zdravstvene uprave naslijedio je, dakle, položaj Zdravstvenoga odsjeka Ministarstva narodnoga zdravlja u Zagrebu. Bitno se je, naprotiv, izmijenio položaj nižih - oblasnih i kotarskih zdravstvenih organa: ti su organi, naime, vraćeni u sklop opće uprave. Zahtjev da se za zdravstvene poslove zasnuje posebna uprava bio je izrazom povećanoga zanimanja za zdravstvenu službu posvuda u svijetu. Tome su pridonijele teške zdravstvene prilike u svjetskome ratu i, potom, snaženje društvenih pokreta što su, u poslijeratnome razdoblju, općenito težili poboljšanju životnih uvjeta širokih narodnih slojeva. Pretpostavljalo se je pri tome da će zdravstvene poslove uspješnije obavljati samostalna i zdravstvenim stručnjacima povjerena uprava. Tome donekle suprotan zahtjev - da zdravstvena uprava na nižim upravnim razinama bude ipak u sklopu opće uprave - obrazlagao se je pak pretjeranom profesionalizacijom zdravstvene uprave, koja se zbog toga birokratizira; ta pretjerana profesionalizacija k tome, slabi i mjesnu samoupravu. Stoga je još 1922. godine (Zakonom o općoj upravi) bilo propisano da se državna zdravstvena uprava - na razinama oblasti i kotara - integrira u 127