ARHIVSKI VJESNIK 36. (ZAGREB, 1993.)

Strana - 125

J. Ivičević, Javna uprava zdravstvom... Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 117-130 Kotarske (sreske) zdravstvene uprave postojale su i prije nastanka Kraljevine SHS na svih šest pravnih područja što će ih ta država obuhvatiti, dok županijske (okružne) zdravstvene uprave nisu postojale samo na slovensko-dalmatinskome pravnom području (no tako će ostati i po spomenutim Zakonima). Novina je zdravstvenih zakona iz 1921. godine u tome što oni propisuju da se županijski (okružni) i kotarski (sreski) zdravstveni organi izdvoje u zasebnu zdravstvenu upravu (presedan je, međutim, i u tom pogledu ona naredba Predsjedništva Narodnoga vijeća iz 1918. godine o reorganizaciji zdravstvene službe u sjevernoj Hrvatskoj). Oblasna zdravstvena uprava do zdravstvenih zakona iz 1921. godine, naprotiv, nije postojala. No ni ti je zakoni ne uvode odmah posvuda, već propisuju da na području bivše Države SHS privremeno - do donošenja zakona o administrativnoj podjeli Kraljevine - opstanu dotadašnje upravne cjeline: (sjeverna) Hrvatska, Dalmacija, Slovenija, Bosna i Hercegovina, te Vojvodina; tim bi cjelinama upravljali Zdravstveni odsjeci u Zagrebu, u Splitu, u Ljubljani, u Sarajevu i u Novom Sadu, no ne kao organi pokrajinske autonomije, već kao organi Ministarstva narodnoga zdravlja u Beogradu (takav Zdravstveni odsjek u Zagrebu - što više nije, kao do 1918. godine, organ Zemaljske vlade u Zagrebu, nego Ministarstva narodnoga zdravlja u Beogradu - već je zapravo postojao, još od 1. VIII. 1919. godine (?), kao pravni sljednik ukinutoga Odjela za zdravstvo Zemaljske vlade u Zagrebu). Zakon je o ustrojstvu oblasnih sanitetskih uprava propisao, nadalje, da Zdravstveni odsjeci »zadržavaju dosadašnju organizaciju i delokrug rada«, dok je Uredba o ustrojstvu Ministarstva narodnoga zdravlja (iz 1921. godine) propisala da će Odsjeci djelovati »prema odredbama zakona i uredaba, koji važe na dotičnoj teritoriji« (u nedostatku jedinstvenih pravnih normi taj se je propis odnosio, analogno, i na područja bivše Kraljevine Srbije i bivše Kraljevine Crne Gore). Time je u Kraljevini SHS, glede zdravstva, recipirano ono pravo što je na pojedinim područjima te države bilo pozitivnim pravom uoči njezina nastanka. Recepcijom dotadašnjega pozitivnoga prava, kao običajnoga prava, u Kraljevini je SHS, glede zdravstva, sankcioniran ujedno i pravni pluralizam. Reorganizacijom zdravstvene službe u (sjevernoj) Hrvatskoj nakon stvaranja Kraljevine SHS (1919-1921), sve u svemu: - nastavljena je intencija odvajanja zdravstvene uprave od opće uprave; - to je područje i nadalje osebujna pravna i posebna upravna cjehna; - no ta cjelina više nije organizacijski samostalna, već je podvrgnuta vrhovnoj upravnoj i nadzornoj instanci, Ministarstvu narodnoga zdravlja u Beogradu. 125