ARHIVSKI VJESNIK 36. (ZAGREB, 1993.)

Strana - 122

J. Ivičević, Javna uprava zdravstvom... Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 117-130 državna uprava ne biva ovlaštena samoupravnim organima izdavati nalog kako da riješe pojedini predmet, kao i u tome što se pravo državnoga nadzora odnosi samo na legalitet, a ne i na oportunitet akata samoupravnih organa. Izvorno demokratska zamisao, samouprava međutim, prividno paradok­salno, biva ponekad jače izražena u državama autoritarnih obilježja: u tim se slučajevima, naime, mjesna samouprava nudi kao nadomjestak za demokrat­ski poredak ili za nacionalnu jednakopravnost na državnoj razini. Tome je tako bilo, posebice, u Austro-Ugarskoj, ali i u međuratnoj Jugoslaviji. No državne vlasti mogu samoupravnim organima povjeriti i neke po­slove od širega društvenog interesa, umjesto da ih same obavljaju: tako nasta­je, uz njegov vlastiti (»naravni«) djelokrug, još i preneseni (»naloženi«) djelo­krug samoupravnoga organa. Glede tog prenesenog djelokruga, samoupravni organi nemaju, među­tim, one samostalnosti što je imaju u vlastitome djelokrugu: djelujući umje­sto državne uprave i po njezinu ovlaštenju, samoupravni organi - u prenese­nome djelokrugu - bivaju spram državne uprave, u biti, u onome istome hijerarhijskom odnosu u kojem su niži državni organi spram viših. U vlastitome djelokrugu - kad je riječ o zdravstvu u Hrvatskoj ­upravna općina provodi zdravstveno-redarstvene propise glede škola, javnih površina, stanova, kanala, zahodskih jama, gnojišta, glede voda i njihove uporabe, glede živeža (pregledba marve, mesa, itd.), glede javnih kupališta, brine se o tome da žiteljstvu bude pristupna pomoć u bolesti i pri porođaju, brine se o nahočadi, o gluhonijemima, o slaboumnima, o slijepcima, te o tuđoj dojenčadi; brine se o mrtvačnicama i o grobljima. U prenesenome je pak djelokrugu općini povjereno: provoditi propise o pogrebima i o pregledbi mrtvaca, sudjelovati u očevidima i u zdravstvenim komisijama (javno cijepljenje i docjepljivanje, sudske rasudbe itd.), nadzirati lječilišta i rodilišta u općini, podnositi periodična izvješća višim oblastima, poduzimati mjere u svrhu zaštite života, tjelesne sigurnosti i zdravlja žitelj­stva. Osim općina, samoupravne su zajednice komunalnoga tipa i gradovi, dok je komunalno-samoupravna zajednica višega reda županija (samoupravni organi potonje su županijska skupština i županijski upravni odbor, dok je županijska oblast, naprotiv, poglavito područni organ državne uprave). I glede tih samoupravnih zajednica valja stoga, načelno, razlikovati nji­hov vlastiti i njihov preneseni djelokrug. U razdoblju Hrvatsko-ugarske nagodbe (1868-1918) značajke su javne uprave zdravstvom u (sjevernoj) Hrvatskoj ove: - zdravstvena je uprava u zasebnome (»autonomnom«) djelokrugu hrvat­skih upravnih organa; - no zdravstvena uprava nije zasebno organizirana, već je u sklopu opće uprave; - zdravstvo je na tzv. dvostrukom upravnom kolosijeku: uz državnu je upravu zdravstvom i zdravstvena samouprava, komunalnoga ih pak specijal­nog tipa (zdravstvene općine). Osim zasebne uprave zdravstvom, u posebnom je djelokrugu Kraljevine Hrvatske i Slavonije i zdravstveno zakonodavstvo. 122

Next

/
Thumbnails
Contents