ARHIVSKI VJESNIK 36. (ZAGREB, 1993.)

Strana - 11

M. Pandžić, Povodom 350. obljetnice izrade škrinje povlastica/sloboština - »arhiva« Kraljevstva Hrvatske (1643-1993). Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 7-21 njega vijeka i o tome imamo sačuvano mnogo primjera. Tako u ispravi zagrebačkog biskupa Eberharda od 7. kolovoza 1418. nalazimo živopisni opis "uplakanih građana slobodnoga mjesta Čazma", kojima su lopovi noću pokrali dragocjene njihove povelje s povlasticama zagrebačkih biskupa Stjepana i drugih i pape Grgura IX. Biskup Eberhard ponovno potvrđuje sve povelje koje su građani Čazme izgubili, tj. koje su im bile pokradene: "... iudices et iurati ac universi consiliarii et cives libère ville nostre Chasmensis, nostram veniendo in presenciam, dolore, angustia et tristicie merore referti, lacrimabiliter voceque flebili, angustiose exposuerunt, quomodo iura ipsorum privilegialia ... causaliter a Mychaele fiho Malech, concive ipsorum civium libère ville Chasmensis, cui ipsi cives Chasmensis communiter pro conservacione (istaknuo M.P.) easdem locassent, una cum omnibus rebus et bonis eiusdem Mychaelis fïlii Malech per fures, noctis in silencio subfodendo, domum ipsius reservatoriam seu conservatoriam (istaknuo M.P.) ipsarum suarum rerum ablata et recepta fuissent."

6 U tekstu je naglašeno čuvanje povelja u posebnoj kući gdje su se isprave, zajedno s drugim vrijednim predmetima čuvale. Kroz dugi niz stoljeća, prema sačuvanim i zabilježenim podacima od 1273. godine, možemo pratiti posebnu brigu koja se iskazivala u čuvanju isprava, povelja i dokumenata od temeljne važnosti za rad Hrvatskog sabora i za neprekidnost hrvatske državnosti od srednjega vijeka do dvadesetog stoljeća. Taj skup isprava Sabor od početka naziva "prava ili pravice Kraljevstva", dakle "iura Regni", a nešto kasnije u 16. i 17. st. i "privilégia Regni" ili povlastice Kraljevstva, što zapravo ima isto značenje, odnosno privilégia znače sloboštine ili libertates,

7 dok iura znači prava ili pravice. Ti se izrazi dakle nadopunjuju, a često se spominju zajedno ili alterativno. Godine 1273. u najstarijem sačuvanom zapisu hrvatsko-slavonskog Sabora govori se o pravicama ("iura") Kraljevstva ("Regni"): "... in congregacione regni tocius Sclavoniae generali, nobiles et Iobagiones Castrorum hec iura regni (istaknuo M.P.) et Banatus infrascripta, redacta in scriptis, nobis exhibuerunt ..."

8 6 Andrija Lukinović, Povijesni spomenici Zagrebačke biskupije (1395- 1420), sv. V, Zagreb 1992, str. 546. 7 Ivan Belostenec, Gazophylacium, Zagreb 1972 (pretisak), s.v. "privilégium", str. 964; A. Jambrešić, Lexicon latinum, Zagreb 1742, str. 772. 8 Ivan Kukuljević, Iura Regni, sv. I, pars II, str. 3 ("Constitutiones Regni Sclavoniae anni 1273"); Usp. također i I. Bojničić, Škrinja privilegija Kraljevine, Vjestnik Kr. Hrvatsko-Slavonsko-Dalmatinskog Zemaljskog arkiva (dalje VZA), Zagreb 1899, god. I, sv. IV, str. 210, privilegija sub nro 3; T. Smičiklas, Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Zagreb 1908, sv. VI, str. 25-28. 11