ARHIVSKI VJESNIK 36. (ZAGREB, 1993.)

Strana - 12

M. Pandžić, Povodom 350. obljetnice izrade škrinje povlastica/sloboština - »arhiva« Kraljevstva Hrvatske (1643-1993). Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 7-21 Premda su najstariji održani sabori u Hrvatskom Kraljevstvu zabilježeni već u doba hrvatskih narodnih vladara, čini se već u vrijeme kneza Trpimira koji održava vijeće sa svojim županima, "... consilium meis cum omnibus zuppanis",

9 vjerojatno i u vrijeme Tomislava i Zvonimira,

10 ipak, sabori kao redoviti zborovi plemstva održavaju se češće, možda i kao svakogodišnji, tek nakon donošenja Zlatne bule ugarsko-hrvatskoga kralja Andrije II. godine 1222.

11 Zlatna bula Andrije II. imala je za ugarsko i hrvatsko plemstvo značenje velike povelje sloboština "magnam chartám", pa se još u 17. st., primjerice, ono pozivalo na svoje "pravo otpora" ("ius resistendi"). U našoj škrinji povlastica sačuvana su dva njezina primjerka u ovjerovljenim prijepisima iz 14. st. pod brojevima 1 i 2. Dakle, ova skupina povlastica upravo počinje god. 1222. sa zlatnom bulom Andrije II, kao što i arhivi slobodnih kraljevskih gradova počinju s poveljom njihovoga osnutka, a biskupski arhivi, primjerice Zagrebačke biskupije, počinju fundacionalnom ispravom ostrogonskoga nadbiskupa Felicijana iz 1134. u kojoj se spominje osnutak biskupije koncem 11. st., odnosno godine 1094.

12 U vrijeme hrvatskih narodnih vladara plemstvo nije imalo takvu ulogu, iako je povremeno održavalo narodne zborove, kako smo spomenuli vjerojatno već od devetog stoljeća i kasnije. Tako je i krali Koloman, došavši na hrvatsko prijestolje održao sabor, "abito consilio u Biogradu pokraj Zadra 1102. s plemstvom i pukom. Međutim, tek nakon Andrije II. plemstvo dobiva veću i snažniju ulogu u vođenju državnih poslova uz kralja, pa stoga A. Dabinović smatra da je 1273. godine održan upravo prvi takav sabor. U poznatoj zbirci objavljenih isprava i saborskih zaključaka pod naslovom "Iura Regni Croatiae, Slavoniae et Dalmatiae" Ivana Kukuljevića, mo9 I. Kukuljević, isto, pars I, vol. I, str. 3: "Unde ego licet peccator Tiipimirus Duc Croatorum ... commune iuvatus munere divino consilium (istaknuo M.P.) meis cum omnibus Zuppanis construxi monasterium 10 Usp. Franjo Rački, Documenta periodum antiquam históriáé croatice concernentia, Zagreb 1875, indeks, s.v. "consilium" i "conventus". 11 Usp. Ivan Bojničić, Škrinja privilegija Kraljevine, VZA str. 210, priv. sub nro. 1-2; Tade Smičiklas, Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, Zagreb 1905, sv. III, str. 460-467. Pravo na otpor ("ius resistendi") određuje se člankom 31, par. 2 "Zlatne bule" Andrije II; isto, nav. dj. str. 467; v. također i A. Dabinović, Hrvatska državna i pravna povijest, Zagreb 1940, str. 192-196. 12 Ivan Tkalčić, Spomenici grada Zagreba, Zagreb 1913, vol. 1, str. 5. 13 T. Smičiklas, Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, Zagreb 1904, sv. II, str. 9. 14 Antun Dabinović, Kako je došlo do otvorenja slavonskog sabora god. 1273, Vjesnik Hrvatskog državnog arhiva, Zagreb 1945, sv. XI, str. 93-118. Dabinović na više mjesta naglašava s jedne strane posebnost položaja 'uže' Hrvatske do Gvozda (isto, n. dj. str. 104-107) i njezina "prava i sloboštine", a s druge strane, upozorava i na međusobnu povezanost i uvjetovanost prava u Slavoniji, posebno nakon 1222. godine (str. 117). 12