ARHIVSKI VJESNIK 36. (ZAGREB, 1993.)

Strana - 10

M. Pandžić, Povodom 350. obljetnice izrade škrinje povlastica/sloboština - »arhiva« Kraljevstva Hrvatske (1643-1993). Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 7-21 diktinskog samostana Sv. Stjepana Pod Borovima: "Codex privilegiorum et instrumentorum cenobii sancti Stephani". V. Novak u svojoj diplomatičkoj obradi jednog drugog našeg sačuvanog kartulara pod naslovom "Iura sancti Pétri de Gomai" ("Isprave ili pravice svetoga Petra Gomaja") Supetarski kartular, citira prema Farlattiju jednu odredbu splitskog nadbiskupa Regerija od 6. rujna 1251. iz spomenutog kartulara, gdje se izričito navode razlozi zbog kojih treba odmah prepisati isprave u kartular, da "ako slučajno stare pergamené propadnu ..." ostanu "...transumpti" ili prijepisi: "... extat tarnen eiusdem Rogerii decretum, quo iubetur Leonardus abbas (opat samostana Sv. Stjepana, op. M.P.) curare atque effïcere, ut omnia eiusdem cenobii instrumenta, privilégia, diplomata, quae in variis tabulis dispersa et segregata erant, accurate descripta in unum volumen colligerentur; ut si forte antiquae membranae périrent (istaknuo M.P.), exemplis indidem transsumptis, et publici scribae manu subscriptis signoque obsignatis, eadem vis et auctoritas inesset, quae ipsis autographis inerat; illaque proferri possent ad iura et bona cenobii tuenda, si quis haec invadere, aut in litem et controversiam vocare auderet."

5 Briga za isprave i svijest o važnosti i vrijednosti pisanih dokumenata, kao pravnog dokaznog sredstva, stalno je prisutna kroz čitavo razdoblje sred5 Viktor Novak, Petar Skok, isto, str. 151. Poseban način i odredbe o čuvanju općinskih (gradskih) spisa i knjiga pokazuju gradovi na hrvatskom dijelu jadranske obale u Istri i Dalmaciji, kako je zabilježeno u gradskim statutima od 13. st. dalje. Tako Split od 1312. godine, Korčula čini se i ranije od 1265. godine, dok je u Dubrovniku najstarija sačuvana prisega bilježnika Paskala iz god. 1228. Godine 1251. spominju se u Dubrovniku prokuratori Sv. Marije, koji u riznici čuvaju gradske povlastice. (O tome vidi opsežnu studiju B. Stullija u: O pravnom režimu korištenja arhivske građe, Arhivski vjesnik, sv. IX, Zagreb 1966, str. 137-237). Pitanje čuvanja i zaštite arhivske grade u Hrvatskoj cjelovito je prikazao J. Kolanović u uvodnom poglavlju Pregled povijesnog razvitka zaštite arhivske građe u knjizi Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ SR Hrvatska, Beograd 1984. Tako govori o "osobitostima zaštite arhivske građe u priobalnom dijelu Hrvatske ... u Banskoj Hrvatskoj i u Vojnoj krajini" do 1918. (n. dj. str. 12-18 i 36-37). Primjerice Statut grada Korčule iz 1265. g. (neki su dijelovi čini se i starijeg datuma), na poseban način određuje čuvanje i otvaranje škrinja u kojima se čuvaju općinski spisi i knjige: "Caput CXI. De aperitione capsarum quaternorum ... iudex qui habet claves, debeat querere simul cum cancellario, nec possit sine cancellario querere aliquam scripturam ..." (v. Korčulanski statut, prir. A. Cvitanić, ur. Z. Šeparović, Zagreb-Korčula 1987, latinski tekst na str. 55 i hrvatski prijevod na str. 67). Slične odredbe imaju i spomenuti splitski Statut iz 1312. te hvarski Statut iz 1331. godine ("Cap. XX. Quomodo capsella communis stare debeat in caméra communis"; v. Hvarski statut, Split 1991, str. 253) i drugi. 10