ARHIVSKI VJESNIK 35-36. (ZAGREB, 1992.)

Strana - 74

Antun Brajković, Institucije državne vlasti u Istri (1848-1918). Arhivski vjesnik, 34-35 (1991-1992), 35-36, str. 65—88. vlasti od sudstva te o novoj organizaciji vlasti u Primorju odnosno u Istri. 30. kolovoza 1868. godine prestali su postojati mješoviti kotarski uredi, a 31. kolovoza započela su s radom nova kotarska poglavarstva, koja su postojala do 3.11.1918. godine, kada je primirjem u Udinama Italija preuzela vlast na ovom području.

32 Nova kotarska poglavarstva organizirana su tako da su objedinjavala područja od nekoliko bivših kotarskih poglavarstava. Kotarsko poglavarstvo Koper obuhvaćalo je bivše kotareve Koper, Piran, i Buzet, Poreč bivše kotareve Poreč, Motovun i Buje, Pula bivše kotareve Pula, Vodnjan i Rovinj, Pazin bivše kotareve Pazin i Labin, Volosko bivše kotareve Volosko i Podgrad, te Lošinj bivše kotareve Lošinj, Cres i Krk. Krk je bio podružnica kotarskog poglavarstva Lošinj do 1905. godine, jer je od 1. prosinca 1905. godine postao samostalno kotarsko poglavarstvo.

33 Što se tiče teritorijalne nadležnosti kotarskog poglavarstva Pula valja napomenuti daje na temelju Carske odluke od 30. prosinca 1869. godine iz njegova djelokruga isključen grad Rovinj. Naime kada je 20. kolovoza 1870. godine ta odluka stupila na snagu, grad je Rovinj s pripadajućom katastarskom općinom počeo djelovati kao samostalni gradski magistrat s političko-upravnim nadležnostima koje su spadale u djelokrug kotarskih poglavarstava.

34 Kotarsko je poglavarstvo na svom području bilo najviši političko-upravni organ vlasti. Naime, za sve grane uprave za koje je bilo nadležno Namjesništvo, kotarsko je poglavarstvo bilo vodeći, nadzorni i izvršni posredni organ između Namjesništva i nižih organa, tj. posebno za poslove političke i redarstvene vlasti, za poslove bogoštovlja i prosvjete, trgovine, obrta, poljodjelstva, te za građevinske poslove koji nisu spadali u djelokrug financijske uprave ili nekog zemaljskog organa vlasti. Kotarsko je poglavarstvo bilo posebno nadležno za one poslove koji su bili propisani Carskom odlukom od 14. rujna 1852. godine, a u tadašnjoj organizaciji vlasti spadali su u djelokrug okružnog poglavarstva.

35 2.3. Općine U organizacionoj ljestvici općine su bile najniži organi uprave, a sastojale su se od jedne ili više katastarskih općina. Promjene u organizaciji vlasti u Istri i na kvarnerskim otocima u razdoblju od 32 RGBl 44, 1868, str. 76, isto br. 101, 1868, str. 287 te dr. Milivoj Korlević, Uprava i sudstvo u Istri od 1918. do 1945., Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci, svezak II, Rijeka 1954, str. 19-20. C. kr. kot. poglavarstva su imala isti njem. i tal. naziv kao i u razdoblju od 1850-1854. god. vidi bilješku br. 23. 33 RGBl 101, 1868, str. 305; Milanović, n. dj. knj. II, str. 10 i 274. 34 BOLE 4, 1870 i br. 38, 1870; gradski magistrat se nazivao na tal. jeziku "Magistratu Civico". 35 Vidi t. 2.1.2. Nadležnost Okružja prema odluci od 14. rujna 1852. godine te LRGB1 20, 1853, str. 86-96. 74