ARHIVSKI VJESNIK 35-36. (ZAGREB, 1992.)

Strana - 75

Antun Brajković, Institucije državne vlasti u Istri (1848-1918). Arhivski vjesnik, 34-35 (1991-1992), 35-36, str. 65—88. 1848-1918. godine nisu ostale bez utjecaja i na status i teritorijalnu nadležnost te podređenost općina.

36 U prvoj polovici 19. stoljeća općine su se dijelile na glavne općine i podopćine. Na čelu glavnih općina, kojih je u Okružju Pazin bilo 46, nalazili su se načelnici (podestati), a na čelu podopćina, kojih je bilo 380, bili su voditelji općinskih poslova. Načelnike općina i voditelje općinskih poslova imenovali su odnosno razrješavali kotarski komesari. Načelnici i voditelji općinskih poslova zajedno s kotarskim komesarima obavljali su razne poslove općinskog značenja. Općine su bile zadužene za održavanje reda i mira time što su obavljale pomoćne redarstvene djelatnosti kotarskih komesarijata.

37 Prema Ustavu od 4. ožujka 1849. godine načelo potpunog odvajanja uprave od sudstva trebalo je biti primijenjeno i na organizaciju općina. Privremeni zakon o općinama od 17. ožujka 1849. godine govori kako je slobodna općina u svom prirodnom djelokrugu temelj slobodne države. U prirodnom djelokrugu općine nalazile su se sve djelatnosti koje nisu bile zakonom ograničene, a odnosile su se na općinske interese unutar granica stanovite općine. U prenesenom djelokrugu u nadležnost općine spadala je briga o javnim poslovima koje su viši organi prenijeli na općinu. Mjesna je općina bila u pravilu jedna katastarska općina, ali se i više katastarskih općina moglo udružiti u jednu samostalnu mjesnu općinu. Glavni gradovi pokrajina i okružja, te ostali važniji gradovi mogli su imati samostalni gradski statut.

38 Predstavništvo je općine bilo općinsko vijeće, koje, kao upravno tijelo, bira načelnika i najmanje dvojicu vijećnika.

39 Nakon stoje Silvestarskim patentom od 31. prosinca 1851. godine ukinut Ustav od 4. ožujka 1849. godine, doneseni su i određeni zakoni potrebni za organizaciju općinske uprave. Prema novim načelima organiziranja organa vlasti općina je imala samostalni djelokrug u općinskim poslovima, dok je u važnijim pitanjima njene odluke morao potvrđivati viši organ s kojim je općina surađivala u svim javnim poslovima. Postojala je razlika između gradskih i seoskih općina, a ranije gospoštije, veliki posjedi, mogli su biti izuzeti iz općinske nadležnosti i neposredno podređeni kotarskom poglavarstvu. Izbor općinskih načelnika potvrđivali su viši organi, a ponegdje su ih i sami imenovali. Općine su u pravilu bile neposredno podređene kotarskom poglavarstvu, a izuzetno Okružju ili Namjesništvu u Trstu.

40 U razdoblju prije proglašenja Carske diplome od 20. listopada 1860. godine uređeno je i ustrojstvo općina. Tako je 1858. godine nekim općinskim magristratima prepuštena istraga i kažnjavanje određenih 36 Vidi t. 2.2.1. - 2.2.4. 37 Stulli, n.dj. str. 19. 38 Stulli, n.dj. str. 28; BOLE 40, 1870 te isto br. 138, 1870, kao i t. 2.2.4. Gradski magistrat Rovinj! 39 Stulli, n.dj. str. 21. 40 Stulli, n.dj. str. 30. 31. Vidi i bilješku br. 34. 75