ARHIVSKI VJESNIK 35-36. (ZAGREB, 1992.)

Strana - 53

Petar Strčić, Prilog povijesti Istarskog sabora (1861-1916). Arhivski vjesnik, 34-35(1991-1992), 35-36, str. 53-64 Petar Strčić Arhiv HAZU Trg J. Strossmayera 2 Zagreb PRILOG POVIJESTI ISTARSKOG SABORA (1861-1916) UDK 342.5 (497.13 Istra) "1861/1916" (091) Pregledni članak Primljeno: 1. 07. 1991. Istarski sabor formalno je djelovao od 1861. do 1916. godine, ali je praktički prestao sa zasjedanjima već 1910. godine. Ukupno je djelovao tijekom više vremenskih razdoblja, s nizom sjednica. Do 1867. godine birao je poslanike u bečko Carevinsko vijeće medu svojim zastupnicima. Djelovao je u izuzetno burnome vremenu druge polovine 19. i početka 20. stoljeća. U Istarskom saboru oštro su se sukobljavale dvije građanske grupacije talijanaško-talijanska većina koja je bila vladajuća zahvaljujući ekonomskoj i političkoj moći, iako je bila predstavnik manjine stanovništva Istre i otoka, te hrvatsko-slovenska saborska manjina koja je zastupala interese apsolutne većine pučanstva pokrajine. O djelovanju Istarskog sabora postoji dosta sačuvanog izvornog rukopisnog i drugog materijala. Arhivalije su dobro sačuvane i nalaze se u Historijskom arhivu Rijeka. U 19. st. i na početku 20. stoljeća Istra je, zajedno s kvarnerskim otocima, bila jedna administrativna cjelina, i to u okviru austrijskog, tzv. cislajtanijskoga, zapadnog dijela Habsburške Monarhije. Od 20-tih do 60-tih godine 19. st. to je zapadno-hrvatsko područje činilo Istarsko okružje, sa sjedištem u centralnom mjestu Istarskog poluotoka, u Pazinu; od šestoga desetljeća pa do raspada Monarhije 1918. god. taj isti teritorij čini markgrofoviju koja ima sjedište u Poreču, sa vlastitim Saborom u tome gradu. Okružje odnosno markgrofovija potpadali su pod gubernij odnosno namjesništvo u Trstu, koje je upravljalo cijelim austro-ilirskim primorjem (Istra, kvarnerski otoci, Gorička i Trst). 53