ARHIVSKI VJESNIK 35-36. (ZAGREB, 1992.)
Strana - 17
Josip Kolanović. Arhivistika i povijest upravnih institucija. Arhivski vjesnik, 34-35 (1991-1992), 35-36, str. 9-20 napomenimo da nemamo ozbiljnijih rasprava ni o temeljnim institucijama koje su djelovale na području Hrvatske u prošlosti (kao što su Hrvatski sabor, Ban, Zemaljska vlada i dr.). Štoviše, mi nemamo niti jednog sustavnog pregleda povijesti uprave i pravosuđa, koji bi mogao poslužiti arhivskim djelatnicima u njihovu radu pri obradi arhivskih fondova. Izuzetak je Priručnik M. Smrekara za razdoblje nakon 1848. do prvih godina 20. st., koji donosi razradu propisa o upravi i pravosuđu 7 . Povijest institucija dijelom se predaje na Pravnom fakultetu unutar kolegija povijesti države i prava. Na Filozofskom fakultetu, u okviru studija povijesti, razrađuju se pojedine upravne institucije ali kao odraz političkih promjena, bez ulaženja u raščlambu upravnih struktura i njihova značenja u određenom političkom razdoblju. Najpotpuniji prikaz razvoja institucija državne vlasti napisao je I. Beuc, najprije kao skripta predavanja koje je održao na arhivističkom tečaju u Zagrebu 8 , a zatim kao zasebnu knjigu u kojoj težište stavlja na problematiku državnosti Hrvatske i Slavonije do propasti Austrougarske monarhije 1918. 9 Uz radove I. Beuca valja posebno istaknuti i pregled institucija koji je razradio H. Sirotković u Pregledu povijesti države i prava za razdoblje od 1848. do 1945. 10 Nedovoljna istraženost institucija, posebno u onim aspektima koji su potrebni kao pretpostavka za temeljitu obradu arhivskih fondova, traži od arhivskih djelatnika da usporedno s radom na sređivanju i obradi arhivske građe, sami proučavaju i povijest pojedinih institucija, njihovu nutarnju strukturu, stvarnu i teritorijalnu nadležnost kao i poslovanje pisarnica. Kako bi se potaknuo sustavan rad na istraživanju svih vrsta institucija, na inicijativu Saveza društava arhivskih radnika Hrvatske, na savjetovanjima 1988. (Brijuni), 1989. (Stubičke Toplice) i 1990. (Plitvice), obrađeni su segmenti povijesti institucija od 1848. do 1945. te institucije Vojne krajine. Daljnji rad na proučavanju povijesti institucija možemo usmjeriti na više razina. Jedna od pretpostavki za proučavanje povijesti institucija je i izrada bibliografije svih relevantnih izvora značajnih za proučavanje povijesti institucija. Ovdje prvenstveno mislimo na različite šematizme, godišnjake i preglede uprave i pravosuđa u pojedinim vremenskim razdobljima. Takav priručnik izradili su zajedno slovenski, austrijski i talijanski arhivisti za područja Štajerske, Kranjske i Primorja 11 . Kratki pregled 7 M. Smrekar, Priručnik za političku upravnu službu u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, I-V, Zagreb 1899-1905. 8 Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj (1527-1945), Zagreb 1969. 9 Povijest institucija državne vlasti Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Pravnopovijesne studije. Zagreb 1985. 10 H. Sirotković i L. Margetić, Povijest država i prava naroda SFR Jugoslavije, Zagreb 1988. Osnovne podatke o najznačajnijim upravnim i pravosudnim institucijama obradio je H. Sirotković u Rječniku historije države i prava, Zagreb 1968. 11 Priročniki in karte o organizacijski strukturi do 1918 v deželah Koroški, Kranjski, Primorju in Štajerski do leta 1918. Zgodovinsko-bibliografski vodnik. (Uvodni tekstovi su napisani trojezično, na njemačkom, slovenskom i talijanskom). Graz-Klagenfurt-Ljubljana-Gorizia-Trieste 1988. 17
