ARHIVSKI VJESNIK 35-36. (ZAGREB, 1992.)
Strana - 112
Stjepan Srsan, Upravne općine 1848-1918, - Struktura, poslovanje, značenje, Arhivski vjesnik, 34-35 (1991-1992), 3B-36, str. 109-118 Gornjim zakonskim člankom nastojao se osigurati Zemaljskoj vladi utjecaj u formiranju općina bilo spajanjem više sela (općina) bilo razdvajanjem Jedne općine u više, prema potrebama političke stranke 8 . Posebna pažnja Je posvećena stjecanju aktivnog 1 pasivnog biračkog prava iz kojeg su bili isključeni svi koji su privremeno boravili u općini (radnici), a od pasivnog čak 1 rođeni općinari makar su stalno boravili na području općine, ali ako su bili bezzemljaši. Ovaj zakon iz 1870. g. nije mijenjao unutrašnju strukturu općine, pa je tako i nadalje zadržao općinski odbor 1 suca (poslije 1877. g. općinski načelnik) s bilježnikom i drugim potrebnim personalom. On Je čak bio protegnut 1897. g. 1 na područje bivše Vojne krajine gdje je do tada postojao općinski zakon od 1862. g. nadopunjen 1871, 1876. i 1889. g. 8 Poslije 1870. g. upravne općine su konačno formirane te je to bio temeljni zakon o uređenju upravnih općina. U duhu tog zakona trebala Je svaka županija donijeti svoj poslovnik za seoske općine kao što Je to učinila Zagrebačka županija 4. XI. 1873. g. Iz kojeg ističemo paragraf: 7. da općinski bilježnik sudjeluje na sjednicama 1 sastavlja zapisnik 8. obavlja sav pisarski posao općine i općinskog poglavarstva 9. unosi svaki spis u urudžbeni zapisnik s kratkim bitnim sadržajem 10. svaki predmet se treba redovito riješiti u roku 8 dana, a hitni isti dan. 11. bilježnik sastavlja, prepisuje i šalje sve pismene predmete 14. vodi kazalo o svim spisima unesenim u kazalo 15. sastavlja spise i ulaže ih u pismohranu po broju urudžbenog zapisnika i drugo. Treba napomenuti da je upravnim općinama 1876. g. stavljeno u nadležnost skupljanje državnog poreza čime su preuzele teret drugih viših organa na svoju štetu, jer su imale mnogo više posla i problema oko uplate i pobiranja poreza . Zakon o uređenju seoskih općina i trgovišta bez uređenog magistrata nije doživljavao cjelovitih promjena sve do 1918. godine iako su se pojedini paragrafi mijenjali, nadopunjavali ili ukidali. Tu nam valja spomenuti Zakon o ustroju gradskih općina u kralj. Hrvatskoj i Slavoniji iz 1881, a napose onaj iz 1895. g. Početkom 20. st. dolazili su češće zahtjevi da se donese novi općinski zakon, jer je stari zastario i nije više odgovarao duhu novog vremena. Na novom općinskom zakonu se dugo radilo tako da je i Društvo općinskih činovnika redovito o tome pisalo i raspravljalo na svojim sastancima i u svojem tjedniku "Općinski Glasnik" do 1908, a od 1909. g. u "Općinskom upravniku" i drugim sličnim glasilima 11 . Tako je "Općinski upravnik" 1913. i 1914. g. u nastavcima raspravljao o novom općinskom zakonu koji je doduše bio gotov ali ga vlada nije objavila zbog nastanka ratnih prilika te je tako stari dočekao 1918. godinu. 8 Ivan Beuc, Povijest, nav. djelo, str. 295. 9 Sbornik zakona i, nav. dj. iz 1897. br. 44. 10 Isto, iz 1876, br. 54. 11 Općinski upravnik, tjednik za 1913, 1914. g. 112
