ARHIVSKI VJESNIK 33. (ZAGREB, 1990.)

Strana - 95

Stjepan Antoljak, Mino Barada (1889—1989). Arhivski vjesnik, 33 (1990), 34, str. 95—110. Stjepan Antoljak Prof. Filozofskog fakulteta u Zadru, u mirovini Zagreb, Zajčeva 31 MIHO BARADA (1889—1989) UDK 42 BARADA Pregledni članak Primljeno: 15. 3. 1990. U red najistaknutijih hrvatskih povjesničara ulazi Miho Barada (1889—1957), čiji su svi radovi istraživačkog smjera. Svojim kritičkim proučavanjem izvora znatno je proširio i produbio naše dosadašnje znanje o starijoj srednjovjekovnoj povijesti hrvatskog naroda. O temeljnim pak problemima hrvatske povijesti iznio je pregledna i sugestivna mišljenja koja su i danas uklesana u našoj historiografiji. U svojim istraživanjima služio se i rezultatima iz drugih oblasti, npr., arheologije, toponomastike, itd. 1. Barada se rodio 16. III, 1889. u Segetu Donjem kraj Luciusovog rodnog grada Trogira, od seljačkih roditelja. Njegovi pređi prebjegli su ovamo iz Bosne i nazivali su se »Giljanovioi«,

1 a kasnije i »Giljanovići rečeni Barada«. Naziv pak Barada poslije je sasma prevladao nad onim prvim koji se je pomalo zaboravljao u toj obitelji (Gušić 1960, 139).* 1 P. Budmani kaže da je prezime Giljanović »u naše vrijeme u Dalmaciji« (Rječnik JAZU III, Zagreb 1891, 133). ' Kratice za dosadašnje prikaze života Mihe Barada, koje koristimo u ovome radu: ESIH 1932 — Esih, I. Dr. Miho Barada, Obzor, Zagreb, 12. IX. 1932, br. 204. 95