ARHIVSKI VJESNIK 33. (ZAGREB, 1990.)
Strana - 130
Vijesti. Arhivski vjesnik 33 (1990), 34, str. 129—143. hrvatskom jeziku i trostrukim kazalom — imena osoba, mjesta i stvari. (J. BARBARIC). VIZITAC1JE ZAGREBAČKE (NAD)BI SKUPI JE 1615—1913. PREGLED. Priredili: M. Hrg i J. Kolanović. Izdavač: Arhiv Hrvatske. Izdavački niz: Znanstveno-informativna arhivska pomagala, sv. 1. Glavni urednik P. Strčić. Tisak: Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1989. U novopokrenutom i hvalevrijednom izdavačkom nizu »Znanstveno-informativna arhivska pomagala« Arhiva Hrvatske u Zagrebu, kao svezak 1. pojavljuje se sumarni i analitički popis »Knjiga kanonskih vizitacija Zagrebačke (nad)biskupije. Knjiga sadrži 275 strana raspoređenih ovako: pojam, historijski razvoj i značenje vizitacija obuhvaća str. 9—18; sumarni popis knjiga vizitacija 19—62; analitički popis knjiga vizitacija 63—212; kazalo mjesta (izradila N. Krtalić) 213—275. Konačnu redakciju proveli su A. Lukinović i J. Kolanović. Premda su »Kanonske vizitacije» prvotno bile objavljene u časopisu za crkvenu povijest »Croatica Christiana periodica« (VI —VIII /1982—1984) Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, kao prvorazredni povijesni izvor — što sadrži bogatstvo podataka za proučavanje spomeničke baštine koja je nastala na području današnje Zagrebačke (nad)biskupije u malo prije naznačenom vremenskom razdoblju, ali i bogatstvo podataka za proučavanje pojedinih župa, društvenih prilika u pojedinim mjestima, praćenje demografskog kretanja stanovništva u pojedinim regijama — »Kanonske vizitacije« pojavljuju se, eto, ponovo u tehnički dotjeranijoj i opremljenijoj ediciji. Danas se obično naglašava da su općenito kanonske vizitacije značajne za proučavanje sociologije kršćanstva, s posebnim naglaskom na povijesti vjerske prakse i povijesti pastorala. Uz to je, međutim, povezana i vrlo široka problematika na različitim područjima odvijanja čovjekova života: demografija, mentalitet pučanstva, školstvo, gospodarstvo pojedinih mjesta odnosno župa, glazba, izvornost nacionalne svijesti, jezik, kultura itd. Ovakvo značenje kanonskih vizitacija odavno je uočeno kod ostalih europskih naroda, pa već uvelike postoje različiti repertoriji kanonskih vizitacija u drugim zemljama. Možemo samo poželjeti da se slično postupi i u drugim biskupijama, odnosno redovničkim zajednicama, osobito starijima. Kanonske vizitacije, kao institucija kanonskog, dakle crkvenog prava označuju posjete nadležnih crkvenih opunomoćenika koji stiču uvid, odnosno izvršuju nadzor nad pojedinim mjestima, ustanovama i osobama što podliježu crkvenoj jurisdikciji. Tom prilikom vizitator ili pohoditelj bilježi u određenu knjigu zapažanja, različite podatke i brojčane pokazatelje što je za nas danas veoma dragocjeno za proučavanje povijesti, tim prije što su za većinu manjih mjesta, odnosno župa to i jedini sačuvani podaci, odnosno povijesni izvori. Takve podatke u Zagrebačkoj (nad)biskupiji možemo naći za sve njezine arhiđakonate (Gora, Zagorje, Gušće i Svetačje, katedrali, Bekšin, Komarnica, Čazma, Dubica, Gorica, Kalnik, Turopolje, Vrbovec, Varaždin, Vaška). Postoji i popis godišnjih prihoda župa, vizitacija katedrale, Kaptola i Prebendarskog zbora, Uršulinskog samostana u Varaždinu, pregled župa Zagrebačke (nad)biskupije i posebice arhiđakonata Vaška. Ovim »Pregledom Kanonskih vizitacija« priređivači, i svi ostali sudionici na ovoj ediciji, dali su veliki doprinos proučavanju različitih aspekata naše povijesti, i time nas uključiti u trend i interes europskih povijesnih istraživanja. (J. BARBARIC). ZAPISNICI POGLAVARSTVA SLOBODNOG I KRALJEVSKOG GRADA VARAŽDINA (Protocoll Magistratus Liberae et regiae Civitatis Varasdini) 130
