ARHIVSKI VJESNIK 33. (ZAGREB, 1990.)

Strana - 12

33 (1990), 34, str. 9—30. Dragutin Paviičević, Elaborat Mojsija Baltića o k

ućnim zadrugama u Hrvatskoj. Arhivski vjesnik, Kad su kmetovi 1848. postali vlasnici selišta koja su dotad obrađivali, počelo je treće i posljednje razdoblje u razvoju zadruga, koje Baltic naziva »tretji i zadnji stupanj (era) patriarchalnog života« u kapitalističkom ili grđanskom društvu. Osjećaj vlasništva i mogućnost dioba izazvao je u tri-četiri godine (1848 — 1852) veliki »razdor među porodicama« i umjesto da oslobođenje izazove napredak, kućne zajednice »očevidno propadaju«. Odnosi u kućnim zadrugama bili su, po Baltićevu mišljenju, toliko rastrojeni da je zavladala »pravda psovska« koja »često već do uboistva dosiže«, pa to pokazuje da je »zadobivenim nepokretnim vlasničtvom odzvonio patriarkalnom životu zadnji sat«.

11 Baltic je, vjerojatno prvi u Hrvatskoj, ustvrdio da kućne zadruge nisu neka slavenska ili južnoslavenska isključivost jer »obstoje i obstojale su i dosada — u svakoj deržavi, a obstoji i u našoj domovini«. Međutim, podatke o tome zašto se »partriarchalni život samo kod jugoslavenskih naroda uzderžao«, može se po njegovu mišljenju dati »dogodovština«, tj. povijest. »Dok narodi počeše poljodieljstvo, zanate i tèrgovinu tierati, poče također i patriarchalni život svoj pérvobitni značaj gubiti i isščeznu kod onih narodah, koji do većeg stepena obértnosti izobraženosti dospješe sasvim, tako, da se patriarchalni život u Europi kod Jugoslavena sve dosad uzderža.«

12 I u našim zemljama je razvoj privrede i prometa bio uzrokom nestajanja zadružnog života. Svaki pojedinac koji je nešto stekao sam, počeo je živjeti izvan zadruge i brzo rekao: »Zbogom običaju, zbogom patriarchalnosti, za uvijek! Što on steče, to on nedieli s nikim.« Slično se događalo i s obiteljima koje su se »na zanat ili tèrgovinu dale« i ubrzo »svoj patriarchalni značaj izgubile i razsule se, prepustivši rado drugom svoje selište«.

13 Autor je zatim dao temeljne značajke patrijarkalnog života na sva tri navedena stupnja: »Kako je već gore obširnije navedeno«, zastupa patriarkalni život na svojem pèrvom stupnju naravskim i bezuvietnim savezom (aliance) zakonito uređenu zaštitu; — sriedstva za uzderžavanje saveznikah jesu gojenje marve, lov, ribarenje i plien od neprijateljah osvojeni. — Na drugom stupnju predstavlja patriarkalni život pod zaštitom deržavne vlasti u nedostatku nepokretnog vlasničtva bezuvientni savez za obavljanje deržavnih i gospodarskih teretah sa privremenim uživanjem zamljištah skopčanih. Na tretjem stupnju izčezava patriarkalni život sa nabavljanjem nepokretnog vlasničtva i sa težnjom za urednim gospodarstvom i povećanjem materialnog blagostanja. Napokon bi značilo patriarkalni život na tretjem stupnju sa svimi svojim težnjami uz pravo vlasničtvo moguće veće blagostanje postignuti — zakonito na ovom svèrhu obvezati, isto načelo zakonito pripoznati, kojem se svaki zdravi razum uperkos socialističkim apostolom suprotivi.«

14 11 Isto, 80—80a. 12 Isto, 75. 13 Isto, 79. 14 Isto, 81. 12