ARHIVSKI VJESNIK 33. (ZAGREB, 1990.)

Strana - 13

Dragutin Paviičević, Elaborat Mojsija Baltića o kućnim zadrugama u Hrvatskoj. Arhivski vjesnik, 33 (1990), 34, str. 9—30. Zato Baltic predlaže da se »partriarkakii život privremeno pod zaštitu zakonah« stavi sve dok se obitelji koje tako žive »k obće zakonitom redu naravskim putem neprivedu«. Dakle, on je za to da se omogući lagani, evolucijski raspad zadruga, ali pod zaštitom države i njenih zakona koji će uvažavati dotadašnje običajno pravo po kome se zadružni život dotad stoljećima ravnao. U prilog tome i on je izradio svoj nacrt zakona o »privremenom uređenju selskih obiteljih u zajedničkom savezu živućih« u tri dijela i 37 članova. To je nakon Zdelarova bio drugi pokušaj izrade zakonika o zadrugama koji bi se odnosio na Hrvatsku i Slavoniju. Njegov je zakonik trebao biti privremenog značaja, a originalan je po tome što je Baltic pokušao izjednačiti kućnu zadrugu s nekim dioničkim društvom koje ima svoje zajedničko vlasništvo. Radi ilustracije navest ćemo njegov čl. 2 koji glasi: »Ova zajednički živuća kućna družtva uživaju na isti način kao i druga, uvietno obstojeća družtva za zaštitu zakonah — no budući izim starodavnih običaj ah nikakovih uredabah u pogledu međusobnih dužnosti hi pravah neimaju, stari pako običaji poslie ukinutih urbarskih dužnostih sadašnjim okolnostim seljačkih obiteljskih neodgovaraju već povod neslogi i razdoru i takovih obiteljih daju, — to se umiesto posebnih ugovorah ovom naredbom međusobna i pravedna odnošenja takovih kućnih družtavah uređuju.«

15 U Odsieku prvom koje nosi naziv O pravu vlasničtva, čl. 3. Baltic predviđa: »Sve u jednoj kući u zajedničkom savezu kao pravi sukućani — ne pako kao najamnici — živuće osobe bez razlike spola i starosti i brez obzira da li su one u kući rođene, udajom pridošle, ili u kuču upisane, imadu jednako pravo vlasničtva na pokretni i nepokretni istoj kuči pripadajući imetak.

16 Budući da će Baltic od 1861. postati saborskim zastupnikom Hrvatskog zabora i članom gospodarskog odbora, sudjelovat će u izradi prvog zakonskog nacrta o kućnim zadrugama, u kome će iskoristiti i neka prikladna rješenja iz ovog spisa koji je napisao 1852. godine. Uopće uzevši, Baltic je uz Utješinovića, Zdelara i Žužela najviše uradio u stvaranju temelja za sve buduće zakonske projekte kojih je u Hrvatskoj bilo više nego u svim ostalim južnoslavenskim zemljama zajedno. 2. Baltićeva studija o kućnim zadrugama

17 Razlozi za riešenje pitanja »pod kojimi uvieti bi se seljakom diobe dopustiti mogle«? »Dok se je ovo pitanje podiglo, to se na nikakovo drugo obiteljsko odnošenje protezati nemože, već jedino na obitelji u zajedničkom druževnom savezu — u tako zvanom patriarhalizmu — živuće,

18 buduć u 15 Isto, 84. 16 Isto. 17 Podnaslov je naš (D. P.), a Baltic ga je naslovio Razlozi

... 18 Patriarkalizam je tada u Hrvatskoj bio uobičajeni naziv za život u zadrugama, a pojam zadruga prvi put je uporabljen 1858. i otad se ustalio. 13