ARHIVSKI VJESNIK 33. (ZAGREB, 1990.)

Strana - 116

Recenzije i prikazi. Arhivski vjesnik, 33 (1990), 34, str. 111—128. arhivalija i drugih kulturnih dobara. Tako je sudjelovao na 9 zasjedanja Mješovite komisije, na 16 primopredaja materijala (u pet je slučajeva bio opunomoćenik jugoslavenske vlade za prijem, odnosno za predaju), kopredsjedavao je na 11 zasjedanja Prve grupe eksperata i na 6 zasjedanja 5. grupe eksperata, te je sudjelovao na 6 zasjedanja Radne grupe »Restitucije«, kao i na 6 sastanaka »u četiri oka« s austrijskim kop reds jednikom pomenutih grupa. Predstoji mu dalje angažiranje na rješavanju otvorenih pitanja, naročito u pogledu arhivističke i pravne zasnovanosti naših zahtjeva, koje druga strana osporava. Od 1986. angažiran je u jugoslavenskoj delegaciji za pregovore s Italijom o restituciji kulturnih dobara, umjetničkih djela arhiva te katastarskih i zemljišnih knjiga (na temelju Osimskih sporazuma), te vodi Grupu za arhive, uključivši i pomenute knjige. Sudjelovao je na sastanku predsjednika dviju delegacija (Brijuni, 1987), gdje je dao zapažen doprinos našim stajalištima. God. 1988. sudjelovao je u reviziji Liste jugoslavenskih zahtjeva, u okviru Grupe za arhive. Njegova uloga u pregovorima s Austrijom i Italijom imala je veliko značenje. F. Biljan je nastupio ne samo kao autoritativni arhivist s međunarodnim ugledom ,već i umješan i dostojanstven pregovarač, čime je i na drugoj strani stekao zasluženo poštovanje, ali je, naravno, shvaćen i kao suparnik na koga se mora ozbiljno računati. Zahvaljujući tome, kao i našim ekspertima koje je Biljan predvodio, riješeni su zahtjevi u njegovoj kompetenciji (izuzet 2 potraživanja) formulirani u oko 200 brojeva — slučajeva. 6. U toku svoga arhivističkog angažiranja »po funkciji«, F. Biljan je sudjelovao i u nizu drugih, povremenih akcija. Između ostalog, jedno je vrijeme bio dopisni član Arhivskog savjeta Indije i član indijske komisije za historijske dokumente. U svojstvu promatrača sudjelovao je na dvije arhivističke konferencije, istočno-evropskih zemalja, u Moskvi i Varšavi; ocjenjujući ih kao instrumenat blokovske politike, u Moskvi je odbio primtii unaprijed sročene zaključke i zauzeo je stajalište da na takvim konferncijama naši perdstavnici ne bi trebali sudjelovati, što je i prihvaćeno. Na konferenciji o balkanološkim studijama 1979. u Ateni zastupao je, uz dr. Miloša Miloševića iz Kotora, naše stajalište u pogledu istraživanja izvora za povijest Balkana, postigavši rješenje: mi ćemo sazvati sastanak arhiva balkanskih zemalja i biti nosilac izrade Vodiča formiranja središta za povijest Balkana na osnovu balkanskih istraživanja, a CIBAL u Sofiji na temelju vanbalkanskih arhiva. Nažalost, do realizacije toga rješenja, mada je MAS pozvao nadležne jugo slavenske arhivske institucije da sazovu balkanski sasatnak — nije došlo, jer je dalji postupak bio van domašaja kompetencije F. Biljana. 7. Franja Biljana je 1984. Sabor SR Hrvatske imenovao za predsjednika Arhivskog savjeta Hrvatske, sa četvorogodišnjim mandatom. Znatno je aktivirao tu najvišu hrvatsku instituciju; ocijenivši pozitivnim Biljanov rad, god. 1988. Sabor ga je ponovno imenovao za predsjednika Savjeta. Svojim svestranim radnim angažiranjem, bitno je pridonio npr., primjeni Zakona o arhivskoj građi i arhivima SRH, između ostalog i time što je Savjet ubrzano donio niz Zakona predviđene provedbene propise. 8. Franjo Biljan je objavio znatan broj radova, od kojih je dobar dio neposredno vezan uz njegovo arhivsko djelovanje. Ovdje donosimo izbor tih ediranih knjiga i članaka, čiji naslovi sami govore o veoma velikom interesu F. 116