ARHIVSKI VJESNIK 33. (ZAGREB, 1990.)

Strana - 111

RECENZIJE I PRIKAZI ARHIVSKO DJELO FRANJE BILJ ANA U red veoma istaknutih hrvatskih arhivista bez sumnje ulazi Franjo Biljan, iako je u svome redovnom radnom vijeku djelovao izvan Hrvatske, u Beogradu. Svojim je tamošnjim radom stekao znatan ugled i u jugoslavenskim i međunarodnim razmjerima, aktivirajući se neposredno i u realizaciji onih pitanja koja su od životnog interesa i za arhivsku službu Hrvatske. Treba odmah reći: Franjo Biljan jedini je arhivista potekao iz Hrvatske, koji je priznat i veoma poznat arhivski stručnjak i u međunarodnim okvirima arhivske službe. Biljan se istakao i u drugim obastima kulture, znanosti, itd.; ali, ovom prigodom zadržat ćemo se samo na onome što je po našem mišljenju najvažnije u njegovu djelu — na nejgovu arhivskom djelu. 1. Franjo Biljan rođen je 2. kolovoza 1924. god. u Gospiću (otac Fran, majka Josipa rođena Došen — oboje iz obližnjega sela Mušaluk). Stjecanjem okolnosti školovao se u Crnoj Gori, Hrvatskoj, Sarajevu i Srbiji. Pohađao je osnovnu školu u Tivtu, gimnaziju u Hercegnovom, Kotoru, Zagrebu i Sarajevu, a 1952. god. završio je studij na Institutu društvenih nauka u Beogradu. 2. Svoj aktivni arhivistički radni vijek započeo je odmah nakon završetka studija, u Vojnohistorijskom institutu u Beogradu, te radi na istraživanju i proučavanju arhivske građe, njenom sređivanju, te na odabiranju materijala i pripremi za objavljivanje. Uz to, postao je član redakcije za 13 knjiga velikog niza »Zbornika dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu u Hrvatskoj«; o njima je objavio i niz osvrta. Tako počinje arhivistička djelatnost Franje Biljana, koja ostaje njegovo trajno životno opredjeljenje. To je osobito došlo do izražaja od 1957, kada postaje direktor Državnog arhiva FNR Jugoslavije — današnji Arhiv Jugoslavije u Beogradu. Ta je institucija ustanovljena još 1950, započela sa radom tek 1953, "ali u doba dolaska F. Biljana na njegovo čelo praktički je još uvijek u nastajanju. Tek će Biljan, koji ga vodi do 1976. godine — od njega stvoriti ugledni Arhiv Jugoslavije. Za tih dvadeset godina F. Biljan razvija veoma svestranu stručnu i znanstvenu aktivnost i u okviru arhivske službe Jugoslavije. Naravno, ponajprije u samome Arhivu, pridonoseći njegovu konačnom oformljenju i daljem plodnom razvoju. Istodobno, sudjeluje i u obnovi i u uspostavljanju arhivske službe u cijeloj zemlji, u aktiviranju naše arhivske suradnje na međunarodnom planu, sudjeluje i u restituciji naše građe iz stranih zemalja, itd. Franjo Biljan zatekao je Arhiv Jugoslavije smješten u svega nekoliko soba; stoga mu je prvi zadatak bio — osiguranje materijalnih, prije svega prostornih uvjeta za prijem i smještaj građe te za rad arhivosta. Konačno rješenje nalazi — angažiranjem same jugoslavenske vlade — god. 1966, preuzimanjem velike, adekvatne zgrade, gdje se Arhiv i danas nalazi, u dobrim prostornim i radnim uvjetima. Paralelno teku Biljanovi napori na spašavanju rasturene i nečuvane međuratne, a pogotovo poslijeratne građe. Ona se najprije u zatečenom stanju prikuplja u Arhiv, a zatim se tijekom više godina radi na njenom dovođenju 111