ARHIVSKI VJESNIK 33. (ZAGREB, 1990.)

Strana - 10

Dragutin Paviičević, Elaborat Mojsija Baltića o kućnim zadrugama u Hrvatskoj. Arhivski vjesnik, 33 (1990), 34, str. 9—30. zadrugama, njihovom običajnom pravu, mogućnostima zakonskih normi i održanju te stare narodne ustanove. Odgovorili su uglavnom pravnici koji su se i u svojim svakodnevnim poslovima susretali s tim pitanjem. Među njima ističu se trojica poznatih slavonskih odvjetnika i političara kao što su: Vasilj Zdelar iz Daruvara,

1 Julije Janković iz Požege i Moj sije Georgijević također iz Požege.

2 Osim njihovih spisa koji pružaju mogućnost usporedbe odnosa prema zadrugama u Hrvatskoj i Slavoniji,' sačuvao se i opširan elaborat Mojsija Baltića, namjesničkog savjetnika iz Zagreba/ Zahvaljujući Utješinoviću i njegovoj knjizi postoji iz iste godine i operat hrvatsko-slavonskih povjerenika o kućnim zadrugama.

5 Svi ti dokumenti omogućavaju nam da pobliže analiziramo zadružne prilike u početku pedesetih godina 19. stoljeća kad apsolutistička vlada iz Beča provodi modernizaciju »odozgo« i često se ne osvrće na mjesne prilike u Hrvatskoj i Slavoniji.

6 1. U čemu je važnost Baltićeva spisa o zadrugama? Mojsije Baltic (Gora kraje Petrinje, 19. II. 1804 — Zagreb 31. X. 1879) bio je uz Ognjeslave Utješenovića i Franju Žužela najistaknutiji poznavalac zadružnog života u Hrvatskoj, Slavoniji i Vojnoj krajini u drugoj polovici 19. stoljeća. Još kao đak i student u Grazu drugovao je s Ljudevitom Gajem koga je oduševio svojom čistom štokavštinom, a kao krajiški upravni časnik i gospodarski stručnjak bio je zapažen i od zapovjednika Prve banske pukovnije i kasnije hrvatskog bana Josipa Jelačića. Uz Stjepana Pejakovića isticao se kao jedan od osnivača Gospodarskog društva u Petrinji 1842, prvoga takve vrste u Vojnoj krajini, a dvadesetak godina kasnije radi zdušno na osnivanju Gospodarskog učilišta u Križevcima, također prvijenca na tom polju u našim zemljama. Zanimale su ga že Ijeznice, osobito one prema moru, a bio je protivnik mađarske željezničke politike koja je štetila Hrvatskoj. 1 Zdelar je bio odvjetnik na daruvarskom vlastelinstvu. Usip. o tom D. Paviičević, Hrvatske kućne zadruge, Zagreb 1989. 2 O Janikoviću i Georgijeviću v. više: Filip Potrebica, Požeška županija za revolucije 1848/49, Zagreb 1984. 3 »Grupi koja predlaže postepeno ukidanje zadruga pripadaju i dva ugledna^ srpska narodnjaka: Mojsije Georgijević, požeški podžupan i Mojsije Baltic, osječki podžupan a kasnije savjetnik Namjesništva (...) Kako među Hrvatima, tako ni među Srbima nije bilo jedinstvenog mišljena o zadrugama. Dok su Georgijević i Baltic smatrali da će zadruge morati nestati, Utješenović ih je htio pod svaku cijenu održati« (Mirjana Gross, Počeci moderne Hrvatske, Zagreb C1985, '222). 4 O M. 'Baltiću v. članak Mirka Valent i ć a U Hrvatskom biografskom leksikonu 1, Zagreb 1983, 405-^106. 5 Objavljen je u knjizi Ognjeslava Utješenovića, Kućne zadruge. Vojna Krajina. Utješenović, Zagreb 1988, 162—163. 6 Usp o tome više u spomenutoj knjizi M. Gross. 10