ARHIVSKI VJESNIK 33. (ZAGREB, 1990.)

Strana - 9

RASPRAVE I ČLANCI Dragutin Paviičević Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Đure Salaja 3 ELABORAT MOJSIJA BALTIĆA 0 KUĆNIM ZADRUGAMA U HRVATSKOJ UDK 930.338.6 »BALTIĆ« Pregledni članak Primljeno: 10. 02. 1990. Mojsije Baltic (1804—1879) jedan je od najistaknutijih poznavalaca zadružnog života u Hrvatskoj, Slavoniji i Vojnoj krajini u drugoj polovici 19. stoljeća. God. 1852. proglašen je Opći građanski zakonik, koji ne obuhvaća i kućne zadruge. Banska je vlada nastojala odgoditi stavljanje van snage kućne zadruge i dokazati da za njih vrijede posebne, običajne norme. Na njezin poziv javio se i Baltic, sa svojim elaboratom o pitanju, pa D. Paviičević govori o važnosti toga spisa, a, potom, donosi samu Baltićevu studiju. Uvod Kad je 1852. neoapsolutistička vlada iz Beča i u Hrvatskoj proglasila opći građanski zakonik koji ne poznaje zajedničko vlasništvo nad nekretninama, našle su se kućne zadruge i zadružno vlasništvo praktički izvan zakona. Tada je postalo moguće, za dug pojedinca, člana zadruge, čitavu zadrugu uništiti ovrhom i naplatiti svima ono što je zadužio jedan član. S obzirom na opasnosti koje je po zadruge i njihov opstanak donio Građanski zakonik, pokušala je Banska vlada u Zagrebu s Jelačićem na čelu, odgoditi važnost tih zakonskih odredbi i dokazati da za kućne zadruge vrijede posebne, običajne norme. Zbog toga je uputila pozive činovništvu u županije da pismenim putem izvijeste što misle o 9