ARHIVSKI VJESNIK 32. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 95

Jovan Popcvić, Pravne osnove u razgraničenju arhivske građe u važećem zakonodavstvu. Arhivski vjesnik, 32-1989. sv. 33, str. 95—111. Jovan Popović Arhiv Jugoslavije, Beograd, V. Pelagića 33 PRAVNE OSNOVE U RAZGRANIČENJU ARHIVSKE GRAĐE U VAŽEĆEM ZAKONODAVSTVU • UDK 34:930.25 Pregledni članak Primljeno: 21. 10. 1989. U zakonodavstvu SFRJ nema potpune pravne osnove za razgraničenje arhivske građe — početna je autorova konstatacija, od koje polazi u obradi materije. Autor analizira propise u jugoslovenskim republikama i pokrajinama, osvrće se na odnos arhivskih i bibliotekarskih, odnosno muzejskih institucija, te daje prvi pokušaj iz te oblasti. Autor smatra da se arhivska grada treba preuzimati, čuvati, obrađivati i koristiti u arhivima, da zakonski treba utvrditi u kojim slučajevima i koja se arhivska građa ipak može čuvati u muzejima i bibliotekama. I UVODNO RAZMATRANJE Izraz razgraničenja nije do skoro bio pravni termin. Ne postoji ni u pravnom leksikonu ni u pravnom rečniku. Isto tako izraz razgraničenje arhivske građe ne postoji ni u Rečniku arhivske terminologije Jugoslavije. Međutim taj izraz počeo se prhnenjivati u novijem arhivskom zakonodavstvu. Ukoliko bi smo hteli da bliže definišemo izraz razgraničenje arhivske građe onda bi sa pravnog stanovišta on značio utvrđivanje činjenice da određeni arhivski dokument (arhivska građa) treba da pripadne određenom nadležnom arhivu ili drugom subjektu 95