ARHIVSKI VJESNIK 32. (ZAGREB, 1989.)
Strana - 83
Marijan Rastić — Đuro Zatezalo, Dosadašnja nastojanja na razgraničenju arhivske građe izme. đu arhiva i njima srodnih institucija u SRH. Arhivski vjesnik, 32 1989. sv. 33, s tr. 77—85 . Teško se može prihvatiti da do danas, trideset godina od formiranja postojeće arhivske mreže u SR Hrvatskoj, nismo uspjeli međusobno razgraničiti građu u našim spremištima. Radilo se na tome već 60-tih godina (sporazumno su razmijenjeni dijelovi nekih arh. fondova između Arhiva Hrvatske i HA u Osijeku, Karlovcu, Slav. Požegi i Zagrebu, te između HA Rijeke i Pazina), pa 70-tih, pa početkom osamdesetih, no bez značajnijih rezultata. Bavili smo se ovom problematikom na mnogim našim stručnim savjetovanjima 10 , formirali za njeno rješavanje Komisiju Saveza društava arhivskih radnika Hrvatske, i Arhivskog savjeta Hrvatske, donosili prijedloge, stavove i zaključke — sva nastojanja ostala su bez rezultata. Izlaskom edicije »Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ, a posebno vodiča za SR Hrvatsku« razgraničenje je postalo i nezaobilazna tema sjednica Arhivskog savjeta Hrvatske. Naoružane faktografskim podacima iz Vodiča, arhivske su institucije počele međusobno potraživati građu iz svoje nadležnosti. Ova potraživanja ne svode se samo na zahtjeve za građom unutar SR Hrvatske, već i šire, a ona su uglavnom, urodila sporovima od kojih se neki vuku već dulje vrijeme (između HA Pazina i Rijeke, te HA Karlovac i Arhiva Hrvatske) 11 . Stoga je zatražena arbitraža Arhivskog savjeta, a on je rješenje našao u formiranju grupe stručnjak^ za ekspertizu građe koja je zabilježila određene rezultate (HA Rijeka — HA Pazin). I tako, postojeće stanje, uglavnom zadržavamo, odugovlačimo, iako smo svi savršeno svjesni koliko na taj način štetimo vlastitom ugledu, unapređenju rada u arhivima i istraživača arhivske građe da racionaliziraju svoj rad. S druge strane često se ističe da nemamo dovoljno spremišnog prostora za preuzimanje novodozrele građe, da ona propada na tavanima. Detaljna stručna analiza prijedloga sa razmjenom arhivske građe između arhivskih ustanova na svim razinama vjerojatno bi nam pokazala i količinske pokazatelje koji u onom segmentu arhivističkog rada imaju ne mali značaj. Problem razgraničenja arhivske građe treba, na osnovu svih ovih okolnosti i primjera, shvatiti ne samo kao problem razmjene dokumentacije između arhiva i srodnih institucija, već u prvom redu kao problem suradnje s ciljem da se postojećoj i budućoj arhivskoj građi osigura najbolji smještaj, naj adekvatni ja obrada i najracionalnije korištenje. Metode rada i postupci s građom različiti su u arhivima, bibliotekama, muzejima i znanstvenim ustanovama. 10 Josipa Paver, Trideset godina Saveza društava arhivskih radnika Hrvatske, Arhivski vjesnik XXVII, Zagreb 1984, str. 227. 11 Petar Strčić, Pozitivan primjer razmjene arhivske građe; Arhivski vjesnik XXX, Zagreb 1987, str. 179.
