ARHIVSKI VJESNIK 32. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 67

Ljubinka Karpowicz, Kritika fašizma u djelu Dragovana Sepića. Arhivski vjesnik, 32,1989. sv. 33, str. 61—68. U bitnim crtama kritika fašizma bila je završena. Sva istraživanje koja je kasnije Dragovan Šepić obavio temeljena su na ovim iscrpnim iako početnim, radovima nastalim u kolijevci elitnog antifašizma. II. Talijanski antifašizam i njegove organizacije Duhovnu klimu talijanskog antifašizma u Parizu te njegov značaj za pokret istarskih emigranata potvrđuje članak objavljen 13. II. 1932. pod naslovom: »Antifašisti se ozbiljno spremaju. Objavljen je program organizacije 'Giustizia e liberta'«.

18 Značaj ove organizacije za snagu istarskog antifašizma potvrđuje i jedan kasniji članak Dragovana Šepića iz 1979." Profesor Šepić ističe značaj osude denacionalizatorske politike fašističke Italije od strane talijanskih antifašista, ali podvlači da ona nije postavljala pitanje revizije rapallske granice. Profesor Šepić smatra talijanske antifašističke snage kolijevkom buduće suradnje KPI i KPJ u pitanju Istre. Istarska emigracija u Jugoslaviji, koja je u svom statusu vidjela sličnost sa snagama unutar organizacije »Giustizia e liberta« (Partito reppublicano Italiano, Partito socialista Italiano, Confederazione generale del lavoro, Lega Italiana del diritti d'uomo), prihvatila je, u jednom dijelu svog članstva, po našem mišljenju, a što bi trebalo biti predmetom jednog ozbiljnog istraživanja, program iste organizacije. Istarska emigracija je smatrala da je u tom trenutku najvažnije (1932) da sazna što fašizam misli o manjinama, čemu je prethodno iznesena kritika bila dovoljan argument, a najbolji put za to bile su kritike talijanskog antifašizma. Talijanski antifašisti, posebno ugledni publicist i historičar Gaetano Salvemini,

20 bili su uzori Dragovanu Šepiću. Šepić ne samo da uči, već i usvaja Salveminijevu kritiku Mussolinijeve Italije,

21 a mnogo nakon »pariškog razdoblja« — 1968. piše enciklopedijsku jedinicu o njemu.

22 1S V. bilj. 9. 19 Talijanski antifašisti u emigraciji i pitanje Julijske krajine, Pazinski memorija! 9/1979. 20 Gaetano Salvemini, jedan od prvih antifašista. Skupa sa Rossellijem i Rossijem osnovao tajni list »Non mollare« (Ne popuštaj), 1925. izbačen sa faktulteta u Firenci, gdje je bio sveučlišni profesor. 1925—1934 živi u Parizu. Slobodni suradnik u društvu »Giustizia e liberta«., zatim u »Mazzini Society« u SAD. 1934—1948. predaje na Harwardu (Cambridge). Napisao: »The fascist dictatorship in Italy«, N. York, 1927, 2. izdanje u Londonu, »Le terreur fasciste 1922—1926«, Pariz, 1930, »Mussolini diplomatico«, Paris, 1932, na talijanskom 1945, La politica estera dell' Italia dal 1871 al 1914, Firenze 1944. Undher the axe of fascisme, N. York, 1936. 21 Dragovan šepić, Gaetano Salvemini, Mussolini diplomata, Istra 51—52 (25. XII.) 1932. 22 Dragovan Šepić, Gaetano Salvemini, Enciklopedija Jugoslavije 7, Zagreb, str. 127. 67