ARHIVSKI VJESNIK 32. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 24

Božo Jakovljević, Vinko Šepić. Arhivski vjesnik, 32/1989. sv. 33, str.

.21—27. kom 1914. godine »Narodna prosvjeta« uređuje se u Kastvu. Poslije 7. broja časopis prestaje izlaziti. Slična je sudbina »Hrvatske škole« koja također prestaje izlaziti 1914. g.V U svom djelovanju kao ravnatelj Hrvatske pučke škole u Buzetu bio je poznat kao vrstan učitelj i kao vrlo aktivan prosvjetni i društveni radnik. Za vrijeme 1. svjetskog rata Vinko Šepić razvija veliku aktivnost, naročito nakon »Majske deklaracije« 1917. g. kada se Istrom širio tzv. »Majski pokret« prikupljanja potpisa za tu Deklaraciju koja je tražila ujedinjenje Slovenaca, Hrvata i Srba. Kada je Istra potpala pod Italiju, Šepić je jedan od najaktivnijih nacionalnih radnika u Istri. Nalazi se na čelu »Društva jugoslavenskih učitelja Istre«. Zajedno s Jožom PAHOROM uređuje »Učiteljski list«, glasilo »Zveze slovenskih učiteljskih društev v Trstu (1920 — 1926). Kao što se 1911. godine suprotstavio razdvajanju učitelja osnivanjem novog društva »Hrvatska škola«, radi toga da se ne naruši jedinstvo i snaga učitelja, tako je već početkom 1920. god. pokrenuo ponovno sjedinjenje »Narodne prosvjete« i »Hrvatske škole«. Dne 15. travnja 1920. god. u Pazinu je održana 16. sjednica »Odbora za promicanje učiteljskih interesa za Istru« kojoj su prisustvovali i predstavnici učiteljskih društava »Narodna prosvjeta« i »Hrvatska škola«

7 — Gašo Licul, Petar BoloniĆ, Fran Baf i Marko Zlatić. Smatralo se da je ova sjednica historijskog značenja za jugoslavensko učiteljstvo Istre. Odlučeno je da se likvidiraju dva društva i ustanovi samo jedno, jedinstveno društvo za čitavo jugoslavensko učiteljstvo u Istri. Tajnik Odbora za promicanje učiteljskih interesa za Istru, J. Brnobić pripremio je pravila. Društvo će se zvati »Društvo jugoslavenskih učitelja Istre«. Vinko Šepić je na osnivačkoj skupštini novog društva izabran za potpredsjednika, a na drugoj slijedeće godine biran je za predsjednika.

8 Od 1. ožujka 1920. do 15. srpnja 1926. godine izlazi »Učiteljski list«, glasilo slovenskih i hrvatskih učitelja u Italiji. Dolaskom talijanskih vlasti u Julijsku krajinu i Istru i zauzimanjem javnih ureda i ustanova školovani ljudi napuštaju ove krajeve, a ostaju uglavnom slovenski i hrvatski svećenici i učitelji.

9 Glasilo slovenskih i hrvatskih učitelja u Italiji »Učiteljski list« prve tri godine izlaženja još je slobodno odbijao napade talijanskih vlasti i šovinističkih organizacija. Manji su članci bili zaplijenjivani, ali je list ipak izlazio. Da bi se onemogućio rad učitelja s narodom, 6 Jakovljević Božo, Hrvatska škola« 1912 — 1914 i 1916. Jadranski zbornik XI, 1979 — 1981, Pula — Rijeka 1983. 7 J. B. »Humski« (J. Brnobić, primjedba BJ), »Učiteljski list«, br. 21, 1921. 8 Izvješće glavne godišnje skupštine u Lupoglavu »Učiteljski list«, br. 21, 1921. 9 A. R.: Pol stoljeća od nasilne ukinutve »Učiteljskog Usta«. Primorski dnevnik, Trst, 1. maja 1976.