ARHIVSKI VJESNIK 32. (ZAGREB, 1989.)
Strana - 23
Božo Jakovljević, Vinko Šepić. Arhi%'ski vjesnik, 32/1989. sv. 33, str. 21—27. Sudbina učitelja ovisila je o Zemaljskom odboru u Poreču, odnosno o mjesnim školskim vijećima i o općinskim upravama. U takvim društvenim i političkim prilikama rodila se ideja o osnivanju učiteljskog društva sa sjedištem u Pazinu. Da bi potakao učitelje na osnutak društva piše članak »Učiteljske zadruge« štampan u »Našoj slozi« od 26. rujna 1895. godine. Nitko ne ćuti više od učitelja potrebu udruživanja koje je donijelo novo doba pojedinim zemljama i njihovom učitelj stvu. Te zemlje odavna imadu svoje zemaljske zadruge u svrhu svoga usavršavanja uzajamnom podukom te zato da brane i promiču svoje materijalne probitke. Vinko Šepić zalaže se za osnivanje učiteljskog društva cijele Istre. Da bi škola mogla napredovati treba napredovati i sâm učitelj. Za središte društva izabran je Pazin. Osnivačka skupština »Narodne prosvjete« održana je 7. lipnja 1897. g. uz prisustvo 22 prosvjetna učitelja i dvije učiteljice. Jelušić je izabran za predsjednika, a Šepić za potpredsjednika. Šepić je predložio da se društvo pridruži »ZVEZI SLOVENSKIH UČITELJSKIH DRUŠTEV« u Ljubljani. Izvještaj o skupštini u Pazinu napisao je Šepić u »Našoj slozi« u brojevima 24—29, 1897. pod naslovom »Prosvjetom k slobodi, udrugarstvom k moći i moćju k napretku«. 3 Pravilima su predviđeni zadaci društva — na stručnom usavršavanju, poboljšanju materijalnog položaja, njegovanju pjevanja i glazbe i organizaciji sastanaka i zabava. Kako se približavala 10. godišnjica »Narodne prosvjete« sve je više sazrijevala težnja za jednim društvom za čitavu Istru s ove strane Učke i za društvenim glasilom. Izlaženje časopisa požureno je nastalom situacijom u slovenskom učitelj stvu. Obračun liberala, kojima se priklonilo slovensko učiteljstvo, s klcrikalcima zahtijevalo je priklanjanje hrvatskih učitelja liberalima. Istarski učitelji odgovaraju »Mi tog kulturnog boja u Istri ne potrebujemo, naša organizacija ostaje nadalje izvan stranaka, kao samostalno staleško telo«. To je bio moment da se u Istri osnuje posebno glasilo »Narodna prosvjeta«. Uz Šepića u Puli je ove stavove branio i Ivan Matetić. Na skupštini u Roču 1905. g. dolazi do odvajanja »Narodne prosvjete« od »Zveze jugoslavenskih učiteljskih društev« u Ljubljani. 4 Od 1. siječnja 1906. g. Hrvatsko učiteljsko društvo »Narodna prosvjeta« za Istru u Pazinu počinje izdavati vlastito glasilo »Narodnu prosvjetu«. Vinko Šepić je najaktivniji suradnik »Narodne prosvjete«. Objavio je 23 priloga/ Iz društva »Narodna prosvjeta« 1911. godine istupa manji broj učitelja i osniva klerikalno društvo i glasilo »Hrvatsku školu«. Dolazi do međusobnih optužbi s klerikalcima i njihovim prvim čovjekom Josipom Bačićem, urednikom novog časopisa. Počet1 Kao pod 2. 4 Kao pod 2. 5 Svi naslovi članaka nalaze se u bibliografiji Učiteljski list »Narodna prosvjeta« 1906 — 1914, Jakovljević Božo »Jadranski zbornik« svezak X 1976 — 1978, Pula — Rijeka 1978.
