ARHIVSKI VJESNIK 32. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 22

Bozo s Jakovljević, Vinko šepić. Arhivski vjesnik, 3Ä/il9g9. sv. 33, sir.-21-^27v narodnog preporoda ulaze dvije vrste problema: oni povezani uz go­spodarsku bazu Hrvata i Slovenaca i drugi povezani uz politička i kul­turna pitanja. Rješenje problema iz prve grupe pitanja pridonosi rje­šavanju pitanja iz druge grupe i obratno, manje problema u drugoj grupi predstavlja napredak i u gospodarskom pogledu naroda. Svibnja 1887. g. za načelnika buzetske općine izabran vje Franc Flego. Bio je to prvi Hrvat, gradonačelnik jedne općine u Istri. Slije­deće, 1888. g. općina donosi odluku da se kao službeni, u općinske urede uvede hrvatski jezik. Krajem listopada 1890. g. otvorena je u Buzetu hrvatska škola u koju se upisalo 130 djece. Prvi učitelj novo­otvorene škole bio je BERNO BEKAR, dotadašnji učitelj u Lanišću. Broj učenika u hrvatskoj školi u 1891. porastao je na 190 pa je u školu upućena jedna učiteljica. Od tada na hrvatskoj i talijanskoj školi radit će po jedan učitelj; i jedna učiteljica (N. S. 2. 6. 1891). Na­stava za obadvije škole odvijala se pod istim krovom, a to je danas zgrada u ulici 9. septembra. Do 1910. g. u zgradi škole nalazio se i učiteljski stan. Najveći problem buzetske općine u godinama dolaska Vinka Še­pića u Buzet bio je nerodica poljoprivrednih usjeva čemu je pripo­mogla i tuča. Posebno je bila teška 1907. godina jer ne samo da je usjeve potukla tuča, već je velika i nagla voda ponijela zemlju s bre­gova i porušila kuće, a peronospora je uništila grožđe. Važan zadatak općine bio je uređenje bunara i vodovoda. To je vrijeme kada Brgu­dać i Račja Vas dobivaju vodu, Najveći zahvat je dovod vode u Buzet iz udaljenosti od 3 km. Osim vodovoda najznačajniji je uspjeh podi­zanje zvonika u Buzetu. Taj zvonik je ljepši, viši, širi i čvršći od pri­jašnjeg koji je bio na istom mjestu. Godine 1907. u Buzetu, na Fon­tani dovršen je Narodni dom. . . . . r U vrijeme narodnog preporoda nastaje zajednička politička orga­nizacija: Hrvatsko slovenska narodna stranka koja ima i program za područje kulture. Istaknuti borac narodnog preporoda na području kulture je Vinko Šepić. Vinko Šepić se rodio u Rukavcu u opatijskom području 1. siječ­nja 1870. godine! Učiteljsku školu polazio je U 1 Kopru od 1884. do 1888. god. Prvo učiteljsko mjesto V. Šepića bilo je BOLJUN (1888—1894), JURŠIĆI (1894—1898), zatim KLANA (1899—1903), pa BUZET od 30. 7. 1903. do 30. 6. 1923. godine. Doprinos V. Šepića, razvoju istarskog školstva i prosvjete pokušat ću prikazati u njegovoj aktivnosti na os­nivanju i radu učiteljskih društava i stručne štampe. Već od prvog učiteljskog mjesta uključuje se u narodni preporod surađujući u »Na­šoj slozi«. U vrijeme dolaska V. Šepića u Istru ovdje Su postojala samo dva-učiteljska društva: u'Volosk'om i u Krku; tc Slovensko "ti 'Kopru. 2 2 Orljak Vice: Moje društvene učiteljske uspomene »Učiteljski list« gla­s$0 »Zvßze jugoslavenskih učiteljskih društev v Trstu«. Vinko šepić je pod pseudonimom Vice Orljak 1926. godine u četiri nastavka napisao sjećanja na učiteljsko društvo »Narodnu prosvjetu«. 22

Next

/
Thumbnails
Contents