ARHIVSKI VJESNIK 32. (ZAGREB, 1989.)
Strana - 18
Ilodimir Sirotković, Akadmik Bogišić — redaktor crnogorskoga Opšteg imovinskog zakonika. U povodu 100. obljetnice njegova donošenja. Arhivski vjesnik, 32/1989.. sv. 33, str. 15—19. Temeljne značajke crnogorskog OlZ-a mogle bi se ovako rezimirati: 1. OIZ je završnica jedne etape povijesnog razvitka Crne Gore. Nakon pobjedničkog ratovanja protiv Turaka 1877—1878. i teritorijalnog proširenja Crne Gore na Primorje (odlukama Berlinskog kongresa), struktura crnogorskog društva znatno se mijenja. 2. Bogišić je u pripremanju svog Zakonika podrobno proučavao arhive crnogorskih sudova i crnogorskog senata. Bogišićeva anketa iz 1872. i one koje su joj neposredno slijedile bile su provedene prvenstveno radi izrade OlZ-a. 3. Zakonik je rađen uz strogo vođenje računa o idejama, običajima i društvenim potrebama sredine kojoj je Zakonik namijenjen. Jedna od najvećih vrijednosti OlZ-a ostala je njegova integracija u narodno običajno pravo. Bogišić je stvorio zakonski oblik živog narodnog prava. 4. Bogišić je prvi u suvremenoj zakonodavnoj praksi prokrčio put modernim teoretskim shvaćanjima koja su ukazivala na potrebu razdvajanja imovinskog od porodičnog prava. 5. Kao i svaka velika kodifikacija OIZ je povukao za sobom prilično brojnu normativnu djelatnost u Crnoj Gori, koja je postepeno pravno regulirala društvene promjene koje nastaju u zemlji krajem 19. stoljeća. U jednu riječ: OIZ je za crnogorsko pravo što i Njegošev »Gorski vijenac« za crnogorsku književnost (Niko Martinović). Zbog svojih originalnih rješenja, a napose zbog prenošenja ustanova narodnog običajnog prava u zakonsko pravo, OIZ je odmah nakon objavljivanja pobudio veliki znanstveni interes u nas i u svijetu pa se o tom Zakoniku raspravljalo u prvim znanstvenim društvima u cijeloj Evropi. Ubrzo je OIZ bio preveden na pet evropskih jezika: španjolski je prijevod objavljen 1891, francuski 1892, njemački 1893, talijanski 1900. i ruski 1901. godine. OIZ je bio veoma mnogo komentiran u evropskoj pravnoj literaturi svojega doba, pa i kasnije. Prema sakupljenim bibliografskim podacima do sada je kod nas i u svijetu objavljeno preko 200 recenzija, prikaza i komentara crnogorskog OlZ-a. Takav znanstveni interes i publicitet nije pobudilo nijedno drugo pravno djelo iz jugoslavenskog prava. ! IV. Akademik Bogišić sve do svoje smrti živio je bogatim i intenzivnim životom znanstvenika. Pravnik okrenut povijesti, enciklopedist, sociolog, etnograf, neumorni kolekcionar, strastveni putnik, obišao je i upoznao svaki kutak evropske kulture. Materijalno situirani neženja, cijenjen, pažen i mažen od sudbine i prijatelja, znao je s istančanim osje18