ARHIVSKI VJESNIK 32. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 19

Hodimir Sirotković, Akadmik Bogišić — redaktor crnogorskoga Opšteg imovinskog zakonika. U povodu 100. obljetnice njegova donošenja. Arhivski vjesnik, 32/l<98i9. sv. 33, str. 15—19. ćajem ostvariti svoj »gout de vivre« — svoje umijeće življenja. Sujetan, temperamentan i osjetljiv, »grandseigneur« široke kulture i velikog raspona znanja, mogao je lako odbijati mnoge laskave ponude. Tako je odbio pozive četiriju slavenskih sveučilišta (Zagreba, Beograda, Lavova i Varšave) koja su mu ponudila svoje katedre komparativne povijesti slavenskih prava. Njegov OIZ preveden na pet evropskih jezika, donio mu je ogroman broj pohvalnih recenzija i slavu evropskog znanstvenika. Na velikoj portretnoj slici Vlaha Bukovca, koja visi u Bogišićevom cavtatskom Muzeju, ostao nam je u trajnom sjećanju markantni lik akademika Balde Bogišića, čovjeka i učenjaka, koji je svojim znanstvenim djelom pronio ime rodnog Cavtata i Dubrovnika, ime svog malog i zaturenog naroda — diljem Evrope. Upotrebljena literatura: Vojmović, Košta: Opšti imovinski zakon za Crnu Goru obzirom na ostalo crnogorsko zakonarstvo, Rad JAZU, Zagreb, 1889. Strohal, Ivan: Nekrolog Baltazaru Bogišiću, Ljetopis JAZU za 1908. Bogišić, Baltazar: Autobiografija. U: Spomenice dra Baltazara Bogišića o tridesetogodišnjici njegove Ismriti, Dubrovnik 1938. Bogišić, Baltazar: Metod i sistem kodifikacije imovinskog prava u Crnoj Gori, Beograd, 1967. Đivanović, Stane: Baltazar Bogišić, Cavalt, 1984. Spomenica posvećena akademiku Baltazaru Bogišiću (u povodu 150-e obljetnice rođenja), JAZU, Zagrebu, 1986. Sirotković, Hodimir: Baltazar Bogišić i Jugoslavenska Akademija, u nav. Spomenici, str. 6—22. Summary ACADEMIC BOGIŠIĆ — CREATOR OF THE MONTENEGRO GENERAL ACT OF LAW, THE 100 TH ANNIVERSARY OF ITS ORIGIN (IN HONOR OF THE MEMORY OF ACADEMIC DR. DRAGOVAN ŠEPIĆ Lawyer, law historian, encyclopedist, sociologist, etnographer, collectioner etc. — Baltazar Bogišić (1834—1908) has compiled the »General Propriety Law of the Montenegro Principality « that was announced in 1888. This Act of Law is the end to one historical period of Montenegro and it was based on the minute research of the Montenegro Archives carried out by Bogisic. The author of this report wishes to prove that Bogisic compiled such a legislature that represents a vivid national law, and that he is the first in modern legal practice to clear the way to modern theoretical understanding that has pointed out the need to part propriety laws from family law. 19