ARHIVSKI VJESNIK 32. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 17

Hodimir Sirotković, Akadmik Bogišić — redaktor crnogorskoga Opšteg imovinskog zakonika. U povodu 100. obljetnice njegova donošenja. Arhivski vjesnik, 32/1989. sv. 33, str. 15—19. pravne povijesti; u četvrtu radovi o obitelji i nasljedstvu; u petu različita povijesna djela, a u šestu skupinu spadaju Bogišićeva istraživanjanja različitih oblika kulture i života jugoslavenskih naroda. U širokom rasponu interesa Bogišić se povremeno bavio i etnografijom, toponomastikom, pravnim nazivljem, narodnim poslovicama i numizmatikom. U jednu riječ — bio je svestran duh, pun istraživačkih ideja i poduhvata. Bogišić je čitav život zadržao koristan običaj da brižljivo čuva i pohranjuje primljenu korespondenciju, pa ta sačuvana pisma (preko 10.000 pisama), koja su pohranjena u Bogišićevom Muzeju u Cavtatu predstavljaju pravu riznicu dragocjenih kulturoloških podataka o našim ljudima, naravima i kulturnim događajima u drugoj polovici 19. stoljeća i u prvom desetljeću našega vijeka. Bogišić je bio izabran za redovnog člana Jugoslavenske akademije na prvim redovnim izborima 25. srpnja 1867. i ostao aktivnim članom JAZU sve do svoje smrti 1908. godine. Bogišić je također bio član i nekoliko drugih akademija i znanstvenih društava Evrope. . III. Crnogorski Opšti imovinski zakonik sadrži ukupno 1031 član; podijeljen je na šest dijelova, a svaki dio na odgovarajući broj razdjela. OIZ obuhvaća odredbe o stvarnim i obaveznim pravima, ali bez porodičnog i nasljednog prava. Te je oblasti Bogišić namjerno izostavio smatrajući da su dovoljno i dobro regulirane postojećim crnogorskim narodnim običajima. Pored imovinskog prava u Zakoniku su sadržani svi oni građansko-pravni instituti na temelju kojih nastaju imovinski odnosi. Tako primjerice pravna i poslovna sposobnost, opće odredbe o ugovorima, i drugo. Među pravnim subjektima OIZ ističe pleme, bratstvo i kuću kao subjekte prava s punom pravnom sposobnošću. U stvarnom pravu linija razvitka ide od kolektivističkih oblika vlasništva (plemena, bratstva i kuće) do individualnog vlasništva. Putem prava prvokupa u korist »bližika« OIZ nastoji usporiti raspadanje kolektivističkih oblika vlasništva u crnogorskom društvu. Založeno pravo kreće se od faktičke predaje založenog objekta do simboličke predaje. Zastava (hipoteka) nastaje upisom duga i zaloga u javne zastavne (hipotekarne) knjige, jer tek od upisa nastaje zatložnopravno osiguranje vjerovnika nekretninama. '* Među različitim obveznim ugovorima specifični su instituta iz agrarnih odnosa koje je Bogišić preuzeo direktno iz narodnog pravnog iskustva i koji se ne mogu svrstati u poznatu sistematiku obligacionih ugovora iz rimskog prava. Takvi su npr. ugovorni odnošaji bili: moba, radnja na uzajmicu, supona i sprega. Ti poslovi odnose se na pomaganje u poljoprivrednim poslovima, kod pospremanja ljetine ili postavljanja zajedničkih pastira na ispaši među siromašnim stočarskim obiteljima.