ARHIVSKI VJESNIK 32. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 164

Frano Glavina, Zar Arhiv Hrvatske nije oklevetan? Arhivski vjesnik, 32/1989. sv. 33, str. 159—170. Uvjereni da je prvostepeni sud učinio bitnu povredu zakona, te pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje, Arhiv Hrvatske je, preko beogradskog odvjetnika Duška Borčića, uložio žalbu Okružnom sudu u Beogradu (vidi prilog 2). U žalbenom postupku Okružni sud u Beogradu, svojim rješenjem Kž SIS^ÔS, potvrdio je prvostepeno rješenje, isključio krivičnu odgovornost Živorada Mihajlovića za klevetu, te našao da nema ni elementa krivičnog djela uvrede! Na drugostepeno rješenje Arhiv Hrvatske obratio se Javnom tužilaštvu SR Srbije radi podizanja zahtjeva za zaštitu zakonitosti (vidi prilog 3). Republičko Javno tužilaštvo SR Srbije (KT2 br. 1012/88 od 20. 2. 1989.) nije našlo osnove za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti. Time je okončani predmet odložen i stavljen uz ostale materijale u Arhivu Hrvatske što čine povijest ovoga starog, časnog Arhiva — odložen je da svjedoči o ovom našem više nego čudnome vremenu. Arhivski radnici profesionalno su dužni štititi osobni integritet i dostojanstvo: »Trajni je zadatak arhivskih radnika da s posebnom pažnjom potrebe društva što cjelovitijom informiranošću usklađuju s pravom pojedinca na zaštitu privatnog života, nepovredljivosti integriteta ljudske ličnosti i osobnog dostojanstva, primjenjujući načela morala socijalističkog samoupravnog društva, savjetnosti i poštenja i načela zabrane zloupotrebe prava.« (Član 200. Statuta Arhiva Hrvatske). To je razlog više da im teško pada kada pojedni novinari shvaćaju slobodu tiska kao pravo da napadaju na slobodu i dostojanstvo ljudske ličnosti. Nekada je motiv za takvu rabotu nadmetanje u senzacionalizmu i skandalomanija, a nekada i politikanstvo. Jer, ako je istina da Arhiv Hrvatske, kojem je društvo povjerilo na čuvanje povijesnu građu, tu građu prodaje na otpad, a pri tom Izvršno vijeće Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, koje imenuje njegova direktora, to tolerira — proizlazi da je to dokaz da najviši organ vlasti u ovoj Republici i njegov matični, državni Arhiv smišljeno i dogovorno uništavaju dokumente o genocidnosti hrvatskog naroda! Rješenje Prvog opštinskog suda u Beogradu K. br. 677/86. PRVI OPŠTINSKI SUD U BEOGRADU, i to sudije Pešić Jovica kao predsednik veća, sa zapisničarem Radić Biserkom, u krivičnom postupku protiv okr. Mihajlović Živorada zbog krivičnog delà iz čl. 92. st. 3. KZ SR Srbije, po privatnoj tužbi Arhiva SR Hrvatske od 10. 3. 1986. godine, dana 23. 3. 1987. godine doneo je R E S E N J E Na osnovu čl. 438. st. 1. u vezi čl. 270. tačka 4. ZKP. ODBACUJE SE privatna tužba Arhiva SR Hrvatske od 10. 3. 1986. godine, koja je podneta protiv okr. Mihajlović Živorada zbog krivičnog delà klevete iz čl. 92. st. 3. u v st. 2 1 1 KZ SR Srbije. FRANO GLAVINA 164 PRILOZI