ARHIVSKI VJESNIK 31. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 33

Petar Strčić, Prilog za sintezu povijesti o. Krka (s izborom literature). Arhivski vjesnik, 31/1988. sv. 32, str. 31—52. 3. IME Već legendarni Grk Homer u svojem spjevu »Ilijada« te rimski pisac iz daleke antike Virgilije u »Eneidi« spominju Kourete, za koje se misli da su bili stanovnici o. Krka. To prihvaća 1819. god. i prvi krčki povjesničar Ivan Feretić (iz Vrbnika); štoviše — smatrao je da su upravo od Kureta svoje ime preuzeli i Croati/Hrvati. Grčki pisci iz toga doba otok i grad Krk nazivali su Kuriktike, Kourikta, Kurikon, Kirijatika, itd. Pokoravajući Liburne i na otoku, preuzeli su ga Rimljani pod imenom Curicta — Kurikta. To prastaro, možda prvobitno i vjerojatno ilirsko ime sačuvali su Hrvati skraćujući Kurikum u Kark, Kerk, Krk. Ime Krk održalo se do danas za otok i glavno njegovo naselje; u Sloveniji i u Hrvatskoj (Dalmacija) imenom Krka nazivaju se i dvije rijeke. Postoji više mišljenja o tome što bi mogla značiti riječ Krk. Drži se plodom umjetnikove mašte mišljenje književnika dra Mate Dvorničića iz Vrbnika na o. Krku da je Kar-ikt u ilirskih Liburna, koji su do Rimljana pa i kasnije nastavali otok, imalo značenje Kameni otok, a Fokezi iz Male Azije, koji su se doselili u mjesto Krk, nazvali ga Veja — Grad Sunca. Drugo je tumačenje da Vecla označuje Stari Grad, s pretpostavkom da je na otoku postojao i Novi Grad (pomišlja se na Punat ili Fulfinum kod Omišlja). No, samo u domaćoj, otočnoj upotrebi zadržalo se ime Veja, i to samo za grad Krk. Smatra se prihvaćenim mišljenje znanstvenika prof, dra Petra Skoka, da ime Veja potiče, međutim, od talijanskog naziva otoka i grada — Veglia, a ovo od starijeg bizantskog Vecla, odnosno Becla, kako je otok u 10. st. zvao car Bizanta Konstantin Porfirogenet (otočani su ga zvali i Viclom). No, ne pomišlja se na još jednu zanimljivu mogućnost — da su Slaveni već od svoga dolaska na otok (6/7. st.) počeli otok nazivati Veha — praslavenskim nazivom za suhu granu, slamku ili biljku, koji se u starocrkvenoslavenskom (i u slovenskom) jeziku pretvorio u — Veja, što bi značilo da ni u ovom slučaju naziv nije romanskog porijekla. Susjedi bi povremeno Krk nazivali i Ćuskim otokom, po noćnoj ptici ćuk, kojega na otoku i danas ima dosta. I ostala mjesta na otoku imaju imena raznog porijekla — korijeni su im ilirski, grčki, rimski i slavenski odnosno hrvatski. Na sjeverenom Jadranu susjedi su samo stanovnike ovoga otoka nazivali i Bodulima, u značenju otočanin. Međutim, nekada je to ime imalo podrugljiv podtekst, pa je bilo vrlo uvredljivo za Krcane, jer su Mlečani pripadnike većinskoga, hrvatskog stanovništva smatrali sposobnima za to da budu sluge — doslovce: paščad; naime, izvodili su riječ bodul iz talijanskoga bötolo, naziva posebne vrsti malenog i oštroga psa s Apeninskog poluotoka. Ipak, sada je taj pojam još uvijek nerazjašnjen — između ostalog, u doba mletačkog gospodstva označavao je vojnika »preko mora«, a pomišlja se i na to da je pojam bodul imenovao krajiš-