ARHIVSKI VJESNIK 31. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 31

Petar Strčić, Prilog za sintezu povijesti o. Krka (s izborom literature). Arhivski vjesnik, 31/1988. sv. 32, str. 31—52. • • Petar Strčić Arhiv Hrvatske, Zagreb, Marulićev trg 21. PRILOG ZA SINTEZU POVIJESTI O. KRKA (S IZBOROM LITERATURE) UDK 930.23 »KRK« Pregledni članak Kroz nekoliko sažetih poglavlja (uvod, priroda, ime, stanovništvo, naselja, povijest, život danas, kulturna baština, ličnosti, literatura — najuži izbor) daje se prvi sveobuhvatni prilog nacrtu za sintezu povijesti Krka — najvećega hrvatskog odnosno jugoslavenskoga i jadranskog otoka. 1. UVOD Najveći jadranski a time i jugoslavenski otok doživljava u zadnja dva desetljeća takav uspon na svim poljima kakav nije zabilježen u njegovoj više milenija dugoj prošlosti. Ta je činjenica utoliko značajnija što raniji materijalno-financijski temelji nisu pokazivali da je tako nešto moguće. Doduše, uništavan i tučen raznim nedaćama u više navrata, otok se Krk redovito ponovno podizao i stvarao nove osnove života uglavnom vlastitim snagama, ne zaboravljajući pri tome one ljudske snage koje su ulagale ogromne napore i veliki trud u to djelo. Taj otok — koji je u više navrata bio predmet pažnje i šire hrvatske odnosno jugoslavenske, pa i svjetske javnosti, uspio je danas postati svojevrsni poluotok — s obližnjim je kopnom u naše dane povezan grandioznim »Titovim mostom«, simbolom poslijeratne samoupravne socijalističke Jugoslavije; istovremeno, taj je vez bio tisućljetni san svih otočana, koji su nerijetko — zbog prirodnih ili drugih razloga — povremeno ili duže vremena bili izolirani od ostaloga svijeta, ali je i ona životna mijena kakva se događa zaista samo jednom u hiljadu godina. Ovdje dajemo malu biografiju života toga otoka Krka, bolje rečeno — prilog za jednu moguću sintezu. U nju smo stavili sve ono najbitnije