ARHIVSKI VJESNIK 31. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 242

Vijesti. Arhivski vjesnik, 31/1988. sv. 32, str. 209—246. Jakov Jelinčić koji je razložio organizaciju, stvarnu i teritorijalnu nadležnost organa vlasti na području Istre, Rijeke i Zadra od 1918. do 1943. Trećeg dana savjetovanja referatima su obrađeni neki problemi vanjske službe u arhivima. Tako je Albino Senčić govorio o kategorizaciji imalaca arhivske i registraturne građe, a Rosana Bergant-Bušić o problemima neposredne provedbe Uputstava o vrednovanju registraturne građe. Pročitan je referat Marijana Rastića o novoj uredbi o uredskom poslovanju, dok je Davor Eržišnik govorio o informatičkoj obradi podataka u uredskom poslovanju. Nakon završetka rada savjetovanja održana je u nastavku Godišnja skupština SDARH-e na kojoj je podnijet izvještaj o radu za proteklo razdoblje te su održani izbori delegata za Konferenciju i za Predsjedništvo SDARJ-e, (D. Vlahov i P. Strčić), izabrani su novi članovi Odbora za samoupravnu kontrolu, Savejta za naučno-istraživački rad, uređivačkog savjeta časopisa »Arhivist«, redakcije za ediciju »Udžbenik iz arhivistike«, za Odbor za kulturno-prosvjetnu djelatnost, za Komisiju za međunarodnu suradnju, te za Komisiju za dodjelu priznanja i nagrada. Osim sudjelovanja u radnom dijelu savjetovanja, sudionici su imali priliku upoznati se za vrijeme svog boravka i s kulturno-historijskim spomenicima otoka Veliki Brion. (DEANA KOVAČEC) PRVO REPUBLIČKO ZNANSTVENO SAVJETOVANJE POVJESNIČARA HRVATSKE. Ovo znanstveno savjetovanje održano je u Rijeci i Puli u vremenu od 23—25. ožujka 1988. g. pod nazivom »Dani Jaroslava Šidaka«. U toku ta tri dana izlaganja različitih tema vezanih za povijest Istre, kao i tema koje su oslikavale povijest Hrvatske, osjetilo se da je savjetovanje zbilja »une honneur« Jaroslavu Šidaku, kolegi i profesoru, svih učesnika-referenata savjetovanja. Svime rečenim, raznolikošću aspekata prikazivanja povijesti Istre uz naročito isticanje arheoloških izvora za istraživanje najstarije njene povijesti, mislim da bi mogao biti zadovoljan. Savjetovanje su pripremili Savez povijesnih društava Hrvatske, Povijesno društvo Istre, te Povijesno društvo Rijeke, a za tu prigodu objavljena je brošura s programom i sažecima predavanja na hrvatskom ili srpskom i talijanskom jeziku. Jasno je da Prvo savjetovanje nije odgovorilo na sva pitanja povijesnog kretanja u Istri i otocima sjevernog Jadrana, ali je »otvorilo« mnoga pitanja za slijedeća savjetovanja. Istaknut je značaj proučavanja povijesti ove regije, a bila je vidljiva visoka razina izlaganja znanstvenih radnika Zavoda za povijesne i društvene znanosti IC Rijeka i Arheološkog muzeja Istre u Puli. Na žalost, skup nije obuhvatio najnoviju povijest našeg najvećeg poluotoka i otoka sjevernog Jadrana — 1947. godinu i dr. Referatom Vesne Jurković, koji govori o kultovima kao izvoru za poznavanje romanizacije Istre, Arheološkim podacima kao izvoru za poznavanje ekonomske povijesti Istre u antici Roberta Matijašića, preko referata o povijesnom »modelu« Istre mletačkog doba (16—18. st.) s osvrtom na noviju historiju Miroslava Bertoše, izlaganje Darinka Munića o stanovnicima područja kastavske općine 1725. g. s podatkom da je te godine izvršen popis stanovništva tog područja, teksta Petra Strčića o značaju odluke o sjedinjenju Istre 1943. g. s maticom zemljom Hrvatskom u novoj Jugoslaviji, kao i referata Tito i Istra Fabijana Trge, te izlaganja Davora Man242