ARHIVSKI VJESNIK 31. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 243

Vijesti. Arhivski vjesnik, 31/1988. sv. 32, str. 209—246. dića o razvoju i djelatnosti SKOJ-a i USAOH-a na teritoriju južne Istre 1943—45. na neki način je zaokružena tema o povijesti Istre i njenih otoka uopće. Vjerojatno najbolji poznavalac povijesti Rijeke, Danilo Klen, počastio je skup izlaganjem o prilikama i neprilikama u Rijeci i oko nje (1465—1627), a o problemima borbe za Rijeku 1861—1884 govorila je Mirjana Gross, napomenuvši da je o tim problemima već pisala u »Dometima« iz 1987. g. O vrlo značajnoj ličnosti tog podneblja Matku Laginji, koji jednom reče da čovjek mora biti takav da mu ni neprijatelj nema što prigovoriti, govorio je Hrvoje Matković, a o nebjavijenim izvorima za povijest protestantizma u Puljskoj biskupiji u 16. st. Antonio Miculian. Svakako su bile zanimljive i one teme koje se nisu odnosile samo na Istru, ali s mogućim projekcijama na nju, kao npr. izlaganje Dragutina Pavličevića o nekim problemima agrarnog društva u Hrvatskoj u prelaznom razdoblju (1848—1903), te Bosiljke Janjatović o sindikalnom pokretu u Hrvatskoj 1818—1941 i pitanju jedinstva radničke klase. Referat Ivana Kampuša upoznao je skup o djelu Prof. Jaroslava Šidaka, a osobne susrete s Jaroslavom Šidakom iskričavo je opisao Miroslav Bertoša. Mladen Švab je govorio o J. Šidaku kao enciklopedijskom piscu. Treći dan je bio koncipiran kao résumé onog što je postignuto u posljednjih četrdeset godina hrvatske historiografije i arheologije na području Istre. O tome su izlagali Tomislav Raukar i Vesna Jurkić uz svečanu promociju knjige Hrvatskog arheološkog društva »Arheološka istraživanja u Istri i Hrvatskom primorju«, s izlaganjima znanstvenog skupa od 15—18. rujna 1982. g. u Puli. To na žalost pokazuje kako su materijalne mogućnosti za objavljivanje sadržaja skupova i savjetovanja vrlo slabe. Svakako je potrebno napomenuti posjetu Brionima, otočju ljepote i mira, dugogodišnjoj rezidenciji predsjednika Tita. Također je vrlo pozitivan dojam izazvala velika posjeta đaka i njihovih nastavnika skupu u Puli, što govori o postojećoj kulturi praćenja povijesnih zbivanja na tom području i o zainteresiranosti za svoju povijest. (BRANKA DŽIDIĆ) MEĐUNARODNI KULTURNO POVIJESNI SIMPOZIJ »MOGERSDORF 1988«. Ove godine je od 5. do 9. srpnja u Osijeku održan 20. jubilarni kulturno-povijesni simpozij »Mogersdorf« 1988«. Simpozij je održan u organizaciji sveučilišta u Osijeku i Saveza povijesnih društava Hrvatske koji već tradicionalno, svake godine početkom srpnja u drugoj zemlji okuplja povjesničare iz Jugoslavije (SR Hrvatska i SR Slovenija), Austrije (Štajerska i Gradišće) i Mađarske (županija Vas). Glavna tema Simpozija bila je »Razvoj građanskog društva u panslavenskom prostoru od 16. st. do francuske revolucije«. Ovogodišnji simpozij, u prisutnosti brojnih gostiju i sudionika pozdravio je i otvorio Antun Milović, predsjednik Izvršnog Vijeća Sabora SRH. Sudionike simpozija pozdravio je također Drago Badurina, predsjednik Općinske skupštine Osijek, te Predrag Novaković, prorektor sveučilišta u Osijeku. On je uručio dugogodišnjim članovima Organizacijskog odbora srebrne plakete Osječkog sveučilišta. Ivan Kampuš održao je In memoriam Ferdinandu Hauptmannu, dugogodišnjem članu Organizacijskog odbora i sudioniku Simpozija. 243