ARHIVSKI VJESNIK 31. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 220

Vijesti. Arhivski vjesnik, 31/1988. sv. 32, str. 209—246. sli.« Protić je svoje ideje razvio i uobličio ih u svibnju 1920, u nacrt ustava nove države i nadao se, budući da je bio predstavnik vlade Kraljevine SHS, da će taj ustav postati osnova za izradu konačnog ustava jugoslavenske države. Međutim, vlada, na čelu s Nikolom Pašićem, načinila je druge osnove prvog ustava Kraljevine SHS te nije usvojila načela državnog uređenja koje je predložio Stojan Protić. Na kraju, autorica ističe neke aspekte pojave nacrta ustava Stojana Protića, odnosno na što bi se morao svoditi istraživački posao vezan za ovu temu, i to: »mere podrške i uticaj koje je Protićeva politička alternativa imala u stranci« i »istraživanje stvarnih mogućnosti traženja, tačnije, pronalaženja sporazuma sa hrvatskim i slovenačkim građanskim strankama na bazi državnog uređenja koje je ovaj nacrt predviđao«. (A. VUKOVIĆ) GESELLSCHAFT, POLITIK UND VERWALTUNG IN DER HABSBURGERMONARCHIE 1830—1918, urednici Ferenc Glatz i Ralph Melville, Akademiai Kiadö i Franz Steiner, Verlag, BudimpeštaWiesbaden, 1987, str. 378. Zbornik radova Politika, društvo i uprava u Habsburškoj monarhiji 1830—1918 koju su uredili Ferenc Glatz i Ralph Melville vrijedna je knjiga koja sadrži niz studija mađarskih, austrijskih, jugoslavenskih, talijanskih i jednog američkog historičara, mahom nekadašnjih stipendista Instituta za evropsku povijest iz Mainza. Iako zbornik sustavno ne prati zbivanja u Monarhiji na cjelokupnom teritoriju u navedenom vremenskom rasponu, taj je nesklad s naslovom nadoknađen solidnom kvalitetom gotovo svih priloga koji se uglavnom ne ograničavaju na prikazivanje pojedinog vida određene problematike, već istraživačko pitanje svog rada uklapaju u strukturu cjelokupne Monarhije. Tako, premda se pojedine studije vrlo razlikuju po obuhvatnosti obrađene teme, pa primjerice Vasilije Krestić svoju pažnju usmjeruje tek na subvencionirani tisak na njemačkom jeziku u južnoj Ugarskoj nakon Austro-ugarske nagodbe, a Brigitte Mazohl-Wallnig analizira upravnu povijest lombardsko-mietačkog područja za neoapsolutizma, nijedan rad ne ostaje na pukoj činjeničkoj razini. S obzirom da većina radova uspijeva prikazati prožimanje različitih vidova složene društvene strukture, ovaj je zbornik vrijedan doprinos socijalnoj historiji koja u posljednje vrijeme i u nas nalazi sve više pobornika. U ovoj kratkoj bilješci valja još spomenuti i dva važna pitanja kojima se radovi bave: problem mnogonacionalnosti Monarhije, posebice odnos prema nacionalnim manjinama u Ugarskoj, te proces prijelaza u građansko-industrijsko društvo koji je u pojedinim dijelovima Monarhije vrlo neravnomjerno tekao. Zbornik sadrži slijedeće radove: Ferenc Glatz, »Ungarische Historiker — Historiker der Habsburgermonarchie«, Lorant Tilkovszky, »Adelige Opposition und Bauernaufstand und der Wiener Hof 1831—1832«, Andrâs Gergely, »Ugarns staatsrechtliche Stellung in der Habsburgermonarchie in den Aprilgesetzen von 1848«, Ronald E. Coons »Kübeck and the Pre-Revolutionary Origins of Austrian Neoabsolutism«, Brigitte Mazohl-Wallnig, »Uberlegungen zu einer Verwaltungsgeschichte Lombardo-Venetiens im Neoabsolutismus«, Mirjana Gross, »Die Rolle der Eliten in der Modernisierung Nordkroatiens von den fünfziger bis zu den achtziger Jahren des 19. Jahrhunderts«, Miklös Stier, »Die technische Intelligenz und die Fragen der bürger-