ARHIVSKI VJESNIK 31. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 18

Stjepan Krivošić, Izvori za historijsku demografiju: starije matične knjige. Arhivski vjesnik, 31/1988. sv. 32, str. 13—30. maticama umrlih za djecu ne piše prezime oca, tako da se ne zna čije je dijete; nekad piše prezime, ali bez imena djeteta — samo s oznakom da se radi o djetetu (infans, proles), pa se ne zna da li se radi o muškom ili ženskom djetetu. A taj nedostatak uvelike otežava rekonstrukciju obitelji. Kako naknaditi propušteno? Da li su upisana sva rođena djeca, značajno je pitanje i zbog toga, jer se nerijetko iznosi mišljenje da se više vodilo brige o registraciji rođene muške djece, a manje ženske. Ovo je pitanje za nas važno radi toga jer je vojna vlast na području Vojne krajine preferirala mušku djecu, buduće vojnike. Polazimo od utvrđene i mnogim promatranjima provjerene činjenice da se na 100 ženske djece rodi 105 muških u prosjeku. Koeficijent maskuliniteta rođenih ima određene vrijednosti u zavisnosti o broju rođenih. Louis Henry izradio je pregled graničnih vrijednosti koeficijenta maskuliniteta rođenih u zavisnosti o broju rođenih od 100 do 10000.

16 Broj rođenja Raspon maskuliniteta 100 86 128,5 400 95 116 900 98 112 1600 100 110,5 2500 101 109,5 3600 101,5 108,5 4900 102 108 6400 102,5 107,5 8100 102,5 107,5 10000 103 107 S ovim vrijednostima usporedit ćemo stanje u župi Virje na području đurđevačke krajiške regimente. U razdoblju 1728—1807. prosječni koeficijent maskuliniteta rođenih iznosio je 108, a u razdoblju 1808—1857. 105,2. Prosjek za cijelo razdoblje 1728—1857. bio je 106,7. Budući da se u prvom razdoblju rodilo 9995 djece, a u drugom 8426, to se rezultat u Virju uklapa u gornju shemu maskuliniteta. A to znači, da, barem, u ovoj krajiškoj župi nije bilo preferiran ja muške djece prilikom upisa u knjige.

17 Matične knjige vjenčanih pravi su i jedini izvor za kronologiju i geografiju gladi u našim krajevima u prošlosti (u vremenu otkad su sačuvane matice). Zašto? »Pad broja vjenčanja jedan je od karakterističnih znakova krize koju pokreću privredni razlozi. Lako je shvatiti da se on mnogo manje osjeća u slučaju čisto epidemijske smrti koja nije na poljoprivrednoj osnovi«.

18 Prehrana stanovništva bila je na vrlo niskom stupnju i vladala 16 L. Henry, n. dj., str. 47. 17 S. Krivošić, Virje, I, str. 124. " P. C ha un u, n. dj., str. 203. 18