ARHIVSKI VJESNIK 31. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 19

Stjepan Krivošić, Izvori za historijsku demografiju: starije matične knjige. Arhivski vjesnik, 31/1988. sv. 32, str. 13—30. je opća podhranjenost. Svaka veća meteorološka promjena smanjivala bi prinose žitarica izazivajući nestašicu hrane pa i glad. Tada bi došlo do odgađanja vjenčanja za bolje dane, jer nije bilo hrane za uobičajene dugotrajne svadbene gozbe. Hrvatski je sabor 1751. godine ograničio trajanje svadbovanja; u zaključku se ističe da se tada trošilo više nego je bilo potrebno za normalan život od pola godine.

19 Kasnije je Josip II. posredovao preko bana Balaše 1786. godine tražeći da svadbe ne traju dulje od osam dana.

20 Županije su trebale davati izvještaje kako se provodi ova odredba. Lipnički je župnik u svojoj matici zapisao 1799. godine da je tada sklopljeno samo 17 brakova, jer je zima uništila vinograde pa uopće nije bilo vina: novum fuerit vinum ita dicendo nullum. Ovo je za župnika bilo iznenađenje, jer je godinu dana ranije sklopljeno 60 brakova, odnosno dvije godine ranije 55 brakova. No, problem nije tako jednostavan. Ne treba sve svoditi samo na odlaganje vjenčanja zbog nemogućnosti održavanja svadbenih gozbi. Naime, učestala pojava oskudice-gladi ostavljala je dubljeg traga u životima ondašnjih ljudi. Ne samo da mnogi nisu mogli osnovati obitelj, nego i oženjeni nisu mogli živjeti punim bračnim životom. Nije li oskudica-glad kod jednih ugrožavala fizičko, a kod drugih i duševno zdravlje?'

1 Za utvrđivanje cikličnosti pojave oskudice-gladi nije mjerodavan bilo koji pad broja vjenčanja. Radi se o znatnom padu poslije kojeg se može utvrditi kompenzacijski porast. Ovo ćemo osvijetliti na temelju podataka o desetgodišnjem kretanju broja vjenčanja u vrijeme sedmogodišnjeg rata (1757—1763) u nekim župama Hrvatskog zagorja, kako pokazuje tablica 1. Analizu ovog kretanja počet ćemo zapisom B. A. Krčelića u njegovim »Annuama«, a koji se odnosi na završetak sedmogodišnjeg rata i vrijeme neposredno poslije tog događaja.

22 U opisu 1763. godine piše i ovo: »Ove je godine sve podbacilo. Žita gotovo ništa, vina neznatna količina, nikakva voća i povrća. Među stokom silna pošast, nedostatak žira, u jednu riječ: vrlo neplodna godina, izuzevši travu, koja je dala obilje sijena. Jesen je bila vrlo topla, a za njom je odmah nastupila zima«. Usporedimo li ovaj opis za 1763. godinu s podatkom u gornjoj tablici za 1764. godinu, kada se javlja osjetan pad broja vjenčanja, pa 1765. godine nagli porast, očito je da su te pojave u neposrednoj uzročnoj vezi. Tako smo dobili i potvrdu o rasprostranjenosti oskudice-gladi na području Hrvatskog zagorja. Na temelju ovog zaključujemo i o pojavi oskudice-gladi i 1758. i 1766. godini, u nešto blažem obliku. 19 Zaključci Hrvatskog Sabora VI, Zagreb 1968, str. 176. 20 Arhiv Hrvatske Zagreb, Zagrebačka županija, kut. 33, br. 788. 21 J. Ruwet, Crises démographiques: problèmes économiques od crises morales? Le pays de Liège sous l'ancien regime. Population, IX, 3. Paris 1954, str. 453. 22 B. Krčelić, Annuae ili Historija 1748—1767, Zagreb 1952, str. 466, 482, 483.