ARHIVSKI VJESNIK 31. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 187

Recenzije i prikazi. Arhivski vjesnik, 31/1988. sv. 32, str. 159—207. u suradnji s Radnom zajednicom za srednjonjemačka obiteljska istraživanja u Kasselu, a »Norddeutsche Familienkunde« je časopis Radne zajednice genealoških društava u Donjoj Saskoj. »Ostdeutsche Familienkunde« se ne smije prostorno poistovjećivati s DDR, nego cijelim područjem istočne i jugoistočne Evrope gdje su prije obitavali Nijemci kao nacionalna manjina. Svi navedeni listovi imaju otprilike tridesetgodišnju tradiciju izlaženja. Genealoške časopise objavljuju i drugi njemački izdavači: »Archiv für iSppenforschung« (Starke-Verlag, Limburg), »Computergenealogie« (Thomas-Verlag, Eslohe), »Hessische Familienkunde« (u zajedničkom izdanju više genealoških društava) te još neki. Za upisivanje pronađenih podataka o precima mogu se koristiti formulari rodoslovnih tabela koje nude različiti izdavači. Njihov jednostavniji tip predstavlja geometrijsku dispoziciju plohe, dok onaj reprezentativniji slijedi grafičke uzore nekadašnjih rodoslovnih stabala uz respektiran je suvremenog dizajna. U ovom se pregledu kroz najviše domete, tipične primjere, atipične probleme, oblike istraživanja i pravce razvoja nastojalo skicirati do kojeg je stupnja specijalizacije dosegla njemačka genealoška literatura. Prostorna ograničenost ne dozvoljava iscrpni i analitički prikaz za koji bi trebalo najmanje 150 stranica. Znatni dio genealoške građe, podataka i tema objavljen je i u heraldičkim izdanjima. O njima — drugom plikiom. Andrej Čebotarev ARCHIVALISCHE ZEITSCHRIFT 76/1980. Archivalische Zeitschrift (321 str.), jedan od najstarijih arhivističkih časopisa (počeo izlaziti krajem prošlog stoljeća) — a koji od 1972. g. priređuje Generalna direkcija Državnih arhiva Bavarske, u 76. svesku iz 1980. donosi četiri autorska rada te dvije izvanredno priređene, sastavljene i sadržajno bogate rubrike: Rasprave i izvještaji te Časopisni izvještaji (pregled sadržaja arhivističkih časopisa iz cijelog svijeta). U prvom autorskom radu, Stanje arhivske znanosti (Der Standort der Archivwissenschaft)

1 njegov autor, Walter Goldinger, opširno se i dokumentirano bavi historijatom arhivske teorije (pa onda, naravno, posredno i prakse), i to posebno na njemačkom području, s obzirom na utvrđivanje arhivistike, u opoziciji spram nauke (Lehre), kao znanosti (Wissenschaft).

2 Kao najstarijeg teoretičara arhivistike, barem na njemačkom jezičnom području, pisac članka ugavljuje Ahasvera Frischa koji 1664. g. u Jeni objavljuje spis Tractatus de jure archivi et cancellariae 1804. g. u Gothi pojavljuje se spis Josefa Oegg-a, Zur Leitung der Praxis bei der Registraturen, u kojem se nazire začetak teorije o arhivistici kao znanosti; ovaj autor navodi neku vrstu pravila o »znanju o arhivima«. God. 1808. u Bambergu počinje izlaziti Časopis za arhivistiku i registraturnu znanost (Zeitschrift für Archivsund Registraturwissenschaft), da bi trideset godina kasnije bio pretvoren 1 Archivalische Zeitschrift, dalje AZ, s. 1—6. 1 Distinkcija između nauke (Wissenschaft) i učenja (Lehre) zaoštreno se javlja nakon Hegela koji postavlja svoje, po njegovom shvaćanju, apsolutno znanje kao Znanost, a time bi onda sve dotadašnje znanosti bile samo nauke (Lehre). Danas se nauka određuje kao nešto što se izvodi iz neke znanosti. 187