ARHIVSKI VJESNIK 31. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 17

Stjepan Krivošić, Izvori za historijsku demografiju: starije matične knjige. Arhivski vjesnik. 31/1988. sv. 32, str. 13—30. ki župnik dobio pismenu obavijest od općine tek 1853. godine koliko je njegovih župljana poginulo ili umrlo u bolnicama u Mađarskoj u ratu 1848—1849. Tek tada su se i njihove udovice mogle preudati. Međutim, podaci nisu registrirani u matici umrlih.

14 Općenito, o žrtvama ratova više se može doznati iz matica vjenčanih (jer je kod preudaje ratne udovice upisano čija je ratna udovica) nego iz matica umrlih. U matičnoj knjizi župe Babina Greda upisana je ponovna udaja 11 udovica iz sedmogodišnjeg rata. U matici umrlih župe Draganec (općina Čazma) upisano je 29 poginulih u turskom ratu Josipa II. i 6 umrlih u vojnim bolnicama. U župi Dabad (općina Otočac) upisano je 7 poginulih u istom ratu. Registriranje uzroka smrti sistematski se javlja tek u prvoj polovini XIX. stoljeća. No, i tada nije rijedak slučaj izostavljanja tog podatka. Ali ni danas nije moguće otkriti o kojoj se zapravo bolesti radi i onda kad piše bolest. U vremenu prije toga registrirani su nesretni slučajevi kao uzroci smrti. Može se smatrati da takvi slučajevi nisu izostavljani. Radi se, naime, o tome da su to slučajevi kod kojih nije bilo moguće primijeniti crkvene obrede, a pokojnik je, ipak, pokopan unutar crkvenog groblja. U tom kontekstu značajno je da se ne navode slučajevi da je netko umro neposredno uslijed gladi! Unutar postojećih knjiga ima nedostataka koji se grupiraju u pogreške i propuste.

15 Pogreške nastaju upisivanjem netočnih podataka. To se događa naročito kod upisa doživljenih godina umrlih osoba. Kad su u pitanju netočnosti u godinama umrle djece, pogreške se mogu utvrditi i ispraviti rekonstrukcijom obitelji. Kod starijih se osoba broj umrlih po dobi koncentrira oko zaokruženih godina na desetice (20, 30, 40 ... godina). Propusti mogu biti slučajni, selektivni ili sistematski, a nastaju izostavljanjem nekih relevantnih podataka. Slučajni propusti nastaju zbog neke okolnosti: na pr. bolesti župnika ili kad župnik običava da ne upisuje podatak odmah, nego ostavlja za kasnije, a onda zaboravi. Selektivni propusti nastaju kad roditelji ne prijave dijete umrlo odmah po porodu; takav podatak može nedostajati i u matici krštenih kao i u matici umrlih. Sistematski se propusti očituju u neupisivanju umrle djece, naročito u najranijoj dobi. Ovi su propusti česti naročito u najstarijim knjigama. Knjige su do prve polovine XIX. stoljeća pisane narativnim štalom (t. j. bez određenih rubrika i kolona), pa su voditelji knjiga više manje proizvoljno unosili podatke, a nekada su upisivali i nepotrebne podatke (posebice u maticama vjenčanih: ponavljanje formulacije da je vjenčanje obavljeno pošto je u crkvi najavljeno vjenčanje određenog para). U 14 A. Gabričević, n. dj., str. 230. " L. Henr

y, Techniques d'analyse en démographie historique, Paris 1980, str. 37—41. 17