ARHIVSKI VJESNIK 31. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 16

Stjepan Krivošić, Izvori za historijsku demografiju: starije matične knjige. Arhivski vjesnik, 31/1988. sv. 32, str. 13—30. te 1767—1857. O praznini između ova dva razdoblja župnik je 1767. godine upisao u knjigu vjenčanja: Hie error magnus factus, ac pigritia damnabilis, quoniam tarn longo tempore non sint adscripti copulati. U nekim, pak, najstarijim knjigama došlo je do okrnjenja sadržaja prilikom naknadnog uveza knjiga. Kad govorimo o kontinuitetu knjiga, onda moramo voditi računa da je u vrijeme Josipa II izvršeno preuređenje župa, tako da je od većih župa načinjeno nekoliko manjih. Nove su župe počele voditi svoje knjige 1789, odnosno 1790. godine. Na području Zagrebačke biskupije do reorganizacije bile su 233 župe, a poslije 332 — to je povećanje od 42,5%. Primjer provedbe preuređenja župa: od župa Sela (zagorska) 7 je naselje pripalo novoj župi Poljana, 4 župi Desinić, a jedno je naselje pripojeno župi Sela iz župe Tuhelj. Na području Varaždinske županije prije reorganizacije bilo je 39 seoskih župa, a poslije 53. U 22 stare župe stanovništvo je smanjeno, a u 17 povećano. Smanjenje na nivo ispod 50% bilo je u župama Jezero, Konoba, Mali Tabor, Vinica; u župi Petrijanec stanovništvo je gotovo udvostručeno. Podatke o rođenima uzimamo iz matičnih knjiga krštenih (liber baptisatorum), a to znači da u tim knjigama nisu obuhvaćena mrtvorođena djeca, a nije sigurno da su upisana sva živorođena djeca koja su umrla odmah po rođenju. U ovoj konstelaciji nastaje pitanje kako datirati rođenje s obzirom na proteklo vrijeme između rođenja i krštenja. U nekim je demografskim analizama ovo pitanje važno, kao na pr. kod utvrđivanja smrtnosti dojenčadi. Dojenčad, naime, umire najviše tijekom prvih 28 dana života, tako da je u pravilu mortalitet za prvih 28 dana veći nego mortalitet do godinu dana starosti; posebno je mortalitet dojenčadi visok tijekom prvih 6 dana života. Ovakvo saznanje ima veliko značenje, jer je smrtnost dojenčadi »jedan od ključnih pokazatelja prilika smrtnosti u jednoj populaciji i dostignute razine životnog standarda«.

13 U matičnim knjigama vjenčanih (liber copulatorum) problematičan je upis datuma vjenčanja. Čest je slučaj kad je po matici od ukupnog broja vjenčanja u godini i do 70—80% obavljeno u jedan ili dva mjeseca, ali je po 40—50 vjenčanja upisano samo na jedan te isti datum. Najvjerojatnije je da se događaj nije tako odvijao, nego su samo upisana u jednom danu, jer je župnik jednokratno upisivao u maticu iz posebne evidencije o obavljenim »ozivima« prije vjenčanja. U matičnim knjigama umrlih (liber mortuorum) primjenjuju se različiti izrazi o činu umiranja: obiit (najčešće), mortuus, sepultus, tumulatus (vrlo rijetko). U maticama umrlih nisu (ili su vrlo rijetko) upisivani poginuli u ratovima ili umrli u vojnim bolnicama. To je i razumljivo, jer su o tome naknadno dolazili službeni podaci. Tako je na pr. brdoveč13 A. VVertheimer-Baletić, Demografija. Stanovništvo i ekonomski razvitak. Zagreb 1873, str. 163.