ARHIVSKI VJESNIK 31. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 167

Recenzije i prikazi. Arhivski vjesnik, 31/1988. sv. 32, str. 159—207. proizvedenim <pütem računala, kao vidu arhivske građe, o usmenim arhivima kao arhivskoj građi, zatim o mikrooblicima kao arhivskoj građi. Kongres se održao u »Palais des congres«. Ovo idealno zdanje primilo je oko dvije tikuće sudionika iz stotinjak država (lista prijavljenih do 16. kolovoza; organizatori su nagovijestili i drugo, dopunsko izdanje) Kongresni materijali zaslužuju da se još detaljnije prouče, a neki dijelovi i prevedu, to tim više što tema jugoslavenskoga XI. kongresa (održanog također 1988, u Aranđelovcu) zadire dijelom u nove arhivske materijale, kad je riječ o temi »Zaštita i vrednovanje programskog materijala RTV-lskustva na zaštiti arhivske građe RTV Beograd«. Upravo radi toga, zgodna je prilika, da se i naši kongresi održavaju nakon održanih međunarodnih, što je bio slučaj i ove godine. Jedanaesti međunarodni kongres pažljivo je i dugo pripreman. Pretkongresni materijali bili su dostupni nekoliko mjeseci ranije, a program i tiskani referati u srpnju 1988. Kongres je zapravo počeo radom još 19. kolovoza. U tri prekongresna dana održale su sastanak neke komisije Međunarodnog arhivskog savjeta (MAS). Tih dana zasjedali su sekretari i voditelji plenarnih sejdnica. U ponedjeljak, 22. kolovoza, u 14 sati u velikoj dvorani tzv. »Auđitoriumu« Kongres je otvorio dosadašnji predsjednik Međunarodnog arhivslkog savjeta i predsjednik arhiva Savezne Republike Njemačke prof. dr. Hans Booms; Kongres su, zatim, pozdravili domaćini, predstavnici civilnih, gradskih i vojnih vlasti. U ime jugoslavenskih arhivista sudionike kongresa pozdravio je predsjednik Arhivskog savjeta Hrvatske Franjo Biljan. Rad kongresa odvijao se na plenarnim sjednicama u prijepodnevnim satima, dok su razne komisije radile odvojeno u posebnim salonima u poslijepodnevnom vremenu. Pauza je korištena za pregled posebne međunarodne izložbe najsuvremenije arhivske opreme pod naslovom »ARCHIV 88« koja je bila priređena u neposrednoj blizini velike dvorane. Uz opremu mogao se vidjeti veći broj djela najnovije arhivističke i srodne literature većeg broja zemalja i UNESCO-a. Tema XI. kongresa bila je podijeljena na tri podteme: Stvaranje i zbirke novih arhivskih materijala, Konzervacija novih arhivskih materijala i Otvaranje i rad novih arhiva Prva plenarna sjednica (23. kolovoza ujutro) bila je posvećena prvoj temi. Nosilac referata bio je Paul Rene-Bazin iz Francuske. Referat je temeljen na odgovorima ankete koju je odaslao arhivskim ustanovama u svijetu; tražio je da arhivi odgovore na slijedeća pitanja: Proizvodi li vaša zemlja nove arhivske materijale, čuvaju li se u vašoj zemlji novi arhivski materijali, trenutačno, na koji način sakupljate nove arhivske materijale, škartirate li ove materijale, ako da, da li prije ili poslije sakupljanja, posjedujete li norme ili kriterije razvoja novih materijala, posjedujete li zakonske tekstove za reguliranje ove vrste mate rij alla, jesu li ti tekstovi kompatibilni, koje institucije čuvaju ovai vrstu građe, koje specijalne ustanove čuvaju ovu građu i u kojem postotku i utječu li novi arhivski materijali na modifikaciju arhivske teorije i na tradicionalne arhivske principe? Svako od pitanja i odgovora na pitanja referent je razradio tekstualno i u tabelama. U zaključku citirana je korištena literatura. Ovaj dragocjeni referat o tzv. »novim arhivima« sadrži interesantne informacije i zaključke. Šteta je da se svi arhivi kojima je poslana anketa nisu potrudili na nju odgovoriti. Ipak, 66 arhiva je odgovorilo na 167