ARHIVSKI VJESNIK 31. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 161

Recenzije i prikazi. Arhivski vjesnik, 31/1988. sv. 32, str. 159—207. Međutim, za nas je, od pretkongresnih sastanaka, od posebnog značaja bila Administrativna sjednica Međunarodne konferencije Okruglog stola arhiva (MKOSA) na kojoj je, između ostalog, usvojen trogodišnji program rada. (MKOS se, inače, održava svake godine, između dva kongresa, okupljajući ograničen broj arhivskih funkcionera i istaknutih arhivista, čineći, u stvari, neku vrst miini-kongresa). Na spomenutoj sjednici MKOSA zaključeno je da se do narednog kongresa održe slijedeće tri konferencije Okruglog stola arhiva: XXVI

—1989. u Rio de Janeiro, s temom: »Arhiv nacionalni i federalni-sistemi, problemi i perspektive«; XXVII

—1990. u Dresdenu, s temom »Arhiva i arhivisti u službi zaštite kulturnih i prirodnih dobara«; XXVIII

—1991. u Haarlamu (Nizozemska), s temom »Financiranje arhiva«. U pripremi ovog programa sudjelovao je i Peter Klasinc, kao savjetnik MKOSA. Pozdravljajući Međunarodnu konferenciju Okruglog stola arhiva, kao njen nekadašnji predsjednik, evocirao sam uspomenu na njenog osnivača Charles Braibant-a, koji je 1954. godine, kao tadašnji generalni direktor francuskih arhiva i počasni član MAS-a, organizirao njeno Prvo zasjedanje u Parizu. Nastavljajući, istakao sam veliko poštovanje koje je Ch. Braibant gajio prema našoj zemlji i njenim arhivistima, tako da je već Treće zasjedanje MKOSA održano u Zagrebu 1957. godine, a kada su ga fizičke snage počele napuštati, odlučio se, 1972. godine, da svoju predsjedničku dužnost preda jednom Jugoslavenu. Tada je izbor pao na mene. Dodao sam još da mi je prilikom primo-predaje dužnosti predsjednika, Ch. Braibant, kao svestrani erudit, a posebno strastveni borac za mir, predao za maršala Tita, u koga je imao golemo povjerenje i prema kome je osjećao izuzetno poštovanje, svoj plan o uspostavljanju trajnog mira u svijetu. Zaključujući svoje istupanje poželio sam, u ime jugoslavenskih arhivista, nove uspjehe u radu novoizabranom predsjedniku Renatu Grispo-u, generalnom direktoru talijanskih arhiva, (s kojim sam imao i posebnu priliku da razgovoram o sprovođenju Osimskih sporazuma, u dijelu koji se odnosi na arhive). (U međuvremenu su se izmijenila još 2 predsjednika MKOSA: Jedan Favier, generalni direktor francuskih arhiva i Oscar Gauye, direktor Federalnog arhiva Švicarske.) 3. Sâm Kongres svečano je otvoren 22. kolovoza poslije podne. Odmah je izabran Komitet za rezolucije, a u cilju dobrog odvijanja radnog dijela, održan je i poseban sastanak predsjedavajućih i sekretara plenarnih sjednica i svih referenata. Kongresna tema, »Novi Arhivi« obrađivana je u tri plenarne sjednice, održane u tri naredna dana, dopodne, tako što je na svakoj od njih iznesen rezime već ranije podijeljenih referata (3 glavna i 21 dopunski), a zatim se razvijala diskusija, da bi na kraju predsjednik i sekretar sjednice sugerirali zaključke. Prva plenarna sjedn'ica: predsjednik Musila Musembi, direkte Nacionalnog arhiva — Keniya, a sekretar K. D. G. Wimalarante, zamjenik direktora Nacionalnog arhiva — Sri Lanka. Razmatran je problem »Stvaranje i prikupljanje novih arhiva«. Autor referata: Paule Rene-Bazin iz Nacionalnog arhiva Francuske. Zatim je slijedilo 6 dopunskih, specijaliziranih referata, vezanih za osnovni: »Audiovizuelni dokumenti kao arhivi« (Wolfang Klaue, Državni filmski arhiv, DDR); »Evidencija radija i televizije kao arhiva« (C. H. Christopher H. Roads, Nacionalni zvučni arhiv. London); »Informatički 161