ARHIVSKI VJESNIK 31. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 162

Recenzije i prikazi. Arhivski vjesnik, 31/1988. sv. 32, str. 159—207. arhiv — principi i praksa« (Trudy Huskamp Peterson, Nacionalni arhiv, Washington); »Mikroforme kao arhiv« (Jana Krajcera i Maja Burmova Velceva, Generalna direkcija bugarskih arhiva); »Usmeni arhivi« (Saliou M'Baye, Arhiv Senegala) i »Integracija novih arhiva u postojeće arhivske službe ili osnivanje posebnih institucija« (Jean Pierre Wallot, Nacionalni arhiv Kanade). Drugoj plenarnoj sjednici predsjedavala je Margarita Vasquez de Parga, direktor Generalnog arhiva vlade Tunisa, Glavni referat je bio: »Konzervacija novih arhiva«. Autor referata: Feodor M. Vaganov, načelnik Glavne arhivske utprave — SSSR. Drugi referati su bili: »Posebni problemi u tropskim zemljama« (Eric Turner, Arhiv, Freetown, Sierra Leone); »Izbor tehnologija za zemlje u razvoju« (Fengh Zizbi, Državni arhivski biro NR Kine, Beijing); »Međunarodna saradnja u domenu tehnike« (Maria Pia Rinaldi Mariana, Centralna uprava za arhivska dobra, Rim); »Obrazovanje arhivista« (Ana Maria de Almeida Camargo, Javni i historijski arhiv, Rio Claro, Sao Paolo) i »Regrutiranje specijalista« (R. K. Perti, Nacionalni arhiv Indije). Treću plenarnu sjednicu voidio je Neso Kiobe, direktor Nacionalnog arhiva Zaira, a sekretar je bio Peter Kartous, direktor Arhiva SR Slovačke (ĆSSR). Osnovna pitanje bilo je »Korišćenje novih arhiva«. Referent: Eric Ketelaar, šef Arhiva Groningem, Nizozemska. Ostali prilozi bili su: »Metod Masiranja novih arhiva« (Jean Pieyns, Državni arhiv Liège-a, Belgija); »Koštanje i financiranje istraživanja« (John Herstad, Državni arhiv, Oslo); »Pitanje prava u saobraćaju i reproduciranju audivizuelnih arhiva« (Peter Butcher, Savezni arhiv SR Njemačke); »Pravni problem pristupa informatičkim arhivima« (Glaes Granstrom, Državni arhiv Stocholm) i »Čitaonica bez papira« (Pedro Gonzales, Direkcija državnih arhiva, Madrid). U diskusiji na jednoj od navedenih sjednica sudjelovao je i Peter Klasinc. 4. Četvrta plenarna sjednica održana je zadnjeg dana, 26. kolovoza, i, kako je već spomenuto, tretirala je temu »Međunarodni arhivski savjet danas i sutra«. Sjednicom je rukovodio sâm dosadašnji predsjednik MAS-a Hans Booms, predsjednik Saveznog arhiva SR Njemačke, koji je kratkim uvodom otvorio slobodnu diskusiju na bazi skupštinskog materijala, posebno programa rada MAS-a, 1988—1992. (Treći srednjoročni plan). Uzimajući prvi riječ, pozdravio sam (na sugestiju Miodraga Zečevića) Kongres u ime cijele jugoslavenske delegacije, kao i naših arhivista uopće, izražavajući najbolje želje za daljnji napredak MAS-a. Pri tome sam naglasio da je Jugoslavija pristupila MAS-u još 1953. godine, na II kongresu u Hagu, i od onda značajno i vidno doprinosila razvitku MAS-a i njegovim aktivnostima (imala je predstavnika u Izvršnom komitetu, bilo joj je povjereno rukovođenje MKOSA-om, jugoslavenski arhivisti pripremili su referat za Moskovski kongres 1972, u našoj zemlji održala se III konferencija MKOSA i još nekoliko sastanaka organa MAS-a, participirali smo u Međunarodnom fondu za razvoj arhiva, itd.). Međutim, budući da je posljednjih godina došlo do opadanja našeg prisustva u MAS-u (ne ulazeći ovom prilikom u razloge), istakao sam potrebu reaktiviranja i reafirmiranja naših arhiva i arhivista u MAS-u (što ne zavisi samo od njih, već od intenziteta međusobnih veza, a pri tome, naročito, od buduće politike novog rukovodstva MAS-a). '(Praktički, osim preko