ARHIVSKI VJESNIK 31. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 15

Stjepan Krivošić, Izvori za historijsku demografiju: starije matične knjige. Arhivski vjesnik, 31/1988. sv. 32, str. 13—30. U novije vrijeme, međutim, dobili smo nekoliko priloga u kojima se o stanovništvu progovorilo analizom podataka iz matičnih knjiga i primjenom postupaka historijske demografije." To je rezultat nastojanja JAZU u organiziranju istraživanja na području historijske demografije pod vodstvom akademika Vladimira Stipetića. Što nam pružaju matične knjige i koji su njihovi nedostaci? Sigurno ne ono i onoliko koliko bismo mogli očekivati s obzirom na karakter tih knjiga. Po crkvenim je, naime, propisima predviđeno koji se podaci moraju upisivati u te knjige. Međutim, ti propisi nisu poštivana i podaci su upisviani u različitom obimu. No, ne samo da nedostaju neki podaci o pojedinim činima (krštenju, vjenčanju i sahrani), nego ni svi čini nisu registrirani. Ovakvo stanje u vođenju matičnih knjiga nije bilo samo u nas; slično je bilo i u ostaloj Evropi. Ovo je stanje, inače, izazivalo neko podozrenje naših istraživača prošlosti prema matičnim knjigama kao historijskim izvorima. O nedostacima u matičnim knjigama govorit ćemo u prvom redu na temelju proučavanja matica koje se nalaze u Arhivu Hrvatske u Zagrebu, a to je oko 35% svih knjiga u arhivima SR Hrvatske. Najprije treba istaknuti da u tom arhivu nema matičnih knjiga svih župa s područja nadležnosti tog arhiva. Tako ondje nema matica turopoljskih župa. Najstarije matične knjige u Arhivu Hrvatske jesu knjige župe Podgora: krštenih i vjenčanih iz 1621. i umrlih 1661. godine. Sve tri vrste knjiga iz XVII. stoljeća ima deset župa: Bednja, Bijela, Birbir, Ivanec (zagorski), Kos tel, Moravče, Podgora, Rozga, Veliko Trgovišće, Vinica. Drugu grupu sačinjava 35 župa koje imaju po dvije vrste knjiga iz XVII. stoljeća, a jedna je vrsta iz kasnijeg vremena. Treću grupu sačinjava 10 župa, koje imaju samo jednu vrstu knjiga iz XVII. stoljeća. Općenito, najmlađe su knjige umrlih. U Shematizmu Zagrebačke biskupije navedeni su podaci o matičnim knjigama u svakoj župi s početnom godinom u pojedinoj župi, ali se u arhivu nalaze knjige iz kasnijih godina. Po toj evidenciji u župi Pušća postojale su knjige s kraja XVII. stoljeća, a u arhivu se nalaze one s kraja XVIII. stoljeća. Sličan je slučaj u župi Resnik, te u još nekim župama. U drugu grupu idu matične knjige onih župa o kojima su sačuvane knjige, ali ima prekida u redoslijedu zbog nedostatka knjiga. Tako iz župe Lipnik postoje knjige za razdoblje 1677—1720, zatim 1727—1733, Zagreb 1980, str. XVI. Iznimku predstavljaju analize stanovništva koje je provodio F. M i k i č, Prirodno kretanje stanovništva sela Brseč, 1772—1956. Stanovništvo II, Beograd 1964, i Prirodno kretanje stanovništva sela Jalžabet 1758—1960. Sociologija sela 1—2. Beograd 1962. 12 S. Krivošić, Zagreb i njegovo stanovništvo od najstarijih vremena do sredine XIX stoljeća. Građa za gospodarsku povijest Hrvatske 19. Zagreb 1981; A. Gabričević, Prirodno kretanje stanovništva na području župe sv. Vida u Brdovcu između 1672—1981. godine. Starine 59. Zagreb 1984. S. Krivošić, Virje. Iz demografske povijesti đurđevačke krajiške regimente. Podravski zbornik '86, Koprivnica 1986; II. dio, isto, 1987.