ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1988.)
Strana - 7
RASPRAVE I ČLANCI Vjekoslav Majcen Kinoteka Hrvatske pri Arhivu Hrvatske, Zagreb, Savska cesta 131 TITO I FILMSKA BAŠTINA UDK 791.43 TITO Izvorni znanstveni članak U tekstu se govori o dijelu filmske baštine koja je nastala na osnovi filmskog praćenja aktivnosti Josipa Broza Tita od 1943—1980. godine. Građa je podijeljena na ratne snimke članova savezničkih vojnih misija pri Vrhovnom štabu NOV i POJ, na žurnalističke zapise o drugu Titu u »Filmskim novostima« i »Pregledu«, dokumentarne i kratkometražne filmove, te na igrane filmove. Donijeti su podaci o autorima dijela filmskih zapisa i arhivima u kojima se ova građa čuva. Josip Broz Tito je u svome dugogodišnjem revolucionarnom, vojnom, političkom i državničkom djelovanju privlačio mnoge filmske autore koji su, bilo dokumentarnim praćenjem njegove aktivnosti, bilo umjetničkom transpozicijom njegova lika i djela, željeli na filmskoj traci zabilježiti svjedočanstvo o ovoj izuzetnoj ličnosti koja je dala snažan pečat našem vremenu i tako značajno utjecala na noviju svjetsku povijest. Zato je razumljivo da je velik dio filmske baštine ratnog i poratnog razdoblja neposredno ili posredno vezan uz ličnost i aktivnost druga Tita kao revolucionara, vojskovođe, graditelja socijalizma i mira u svijetu ili za njegovu ličnost u posve ljudskoj dimenziji. Poznato je da je drug Tito imao vrlo izgrađen pozitivan odnos prema filmu u čijoj osnovi je bilo uvjerenje u snagu i moć djelovanja kako umjetničkog filma, tako i filmskog dokumenta. Također je volio i vrlo često gledao filmove, povremeno se i sam bavio amaterskim snimanjem, poticao razvoj kinematografije pružajući podršku realizaciji filmskih projekata, te dugo godina bio pokrovitelj i česti gost Festivala jugoslavenskog igranog filma u Puli. O odnosu druga Tita prema filmu govori i podatak da je kao komandant Vrhovnog štaba NOV i POJ, u listopadu 1943. godine, donio odluku o filmskom snimanju dokumenata iz partizanskih borbi. 7
