ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1988.)

Strana - 29

Marijan Maticka, Organi za provođenje agrarne reforme i kolonizacije u Jugoslaviji (1945 — 1948). Arhivski vjesnik, 31/1987, str. 29—37. Marijan Maticka Filozofski faktultet, Zagreb, Đure Salaja 3 ORGANI ZA PROVOĐENJE AGRARNE REFORME I KOLONIZACIJE U JUGOSLAVIJI (1945 — 1948) UDK 06.04 : 333.013.6 (497.1) Izvorni znanstveni članak Agrarna reforma i kolonizacija znatno su doprinijele mije­njanju zemiljovlasničkih odnosa u korist siromašnih seljaka i državnog poljoprivrednog sektora. Na temelju proučavanja od­govarajućih zakona i propisa, istraživanja arhivskih fondova i onodobne štampe te konzultiranja literature izvršena je rekon­strukcija najvažnijih organa za provođenje agrarne reforme i kolonizacije u Jugoslaviji odnosno Hrvatskoj. Utvrđene su zada­će tih organa i njihovi međuodnosi. 0 tome svjedoči i u Prilogu objavljen dopis Ministarstva kolonizacije Demokratske Federa­tivne Jugoslavije od 10. rujna 1945. Predsjedništvu Ministarskog savjeta. Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji koji je Privremena Na­rodna skupština Demokratske Federativne Jugoslavije usvojila 23. ko­lovoza 1945. godine odredio je da agrarnu reformu i kolonizaciju unutar pojedinih jugoslavenskih zemalja provode ministarstva poljo­privrede. 1 U Srbiji je postojalo Ministarstvo za agrarnu reformu i 1 Agrarna reforma i kolonizacija provodila se u Jugoslaviji u razdoblju od 1945. do 1948. godine. Zakon je proklamirao načelo o pripadanju zemlje obrađivačima te dodjeljivanju zemlje u privatno vlasništvo. Zemlju su dakle izgubili svi veleposjednici, zatim poduzeća, banke i dioničarska društva. Vlasništvo zemlje u posjedu crkve i sličnih vjerskih institucija u pravilu je ograničeno na 10 ha. Za seljačko vlasništvo utvrđen je maksimum, ovisno o pojedinim krajevima i broju članova obitelji, od najviše 35 ha obradive zemlje. Izuzetno je dopušteno i nezemljoradnicima zadržati malu količinu zemlje. Zemljišnom fondu agrarne reforme i kolonizacije koji je nastao eksproprijacijom pridružilo se i zemljište konfiscirano ponajviše od pripad­nika njemačke narodnosti. Osnovni korisnici zemljišnog fonda agrarne re­forme i kolonizacije bili su siromašni seljaci i državni poljoprivredni sek­29

Next

/
Thumbnails
Contents